Tribina „Srbija i poglavlje 23 – šta nam donosi Godišnji izveštaj o napretku“ održana je u sredu 10. jula klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bila je dr Jelena Todorović Lazić.
Poglavlje 23 (pravosuđe i korupcija)jedno je od dva poglavlja (24 je drugo) koja su važna za države kandidate s obzirom na to da, ukoliko ima poteškoća u njihovom „otvaranju“, Evropska unija može tražiti zaustavljanje čitavog pregovaračkog procesa. U ovom poglavlju nalaze se osnovne vrednosti EU koje obuhvataju vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava.
– Kada je reč o vladavini prava, Savet stavlja akcenat na nezavisnost i efikasnost pravosuđa, uključujući i tekuće promene ustava, ali i više konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije,organizovanog kriminala i pranja novca – kazala je Todorović Lazić na početku tribine.
U izveštaju Komisije za 2019. godinu kaže se da postoji izvestan nivo pripremljenosti u Srbiji za primenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u oblasti vladavine prava. Srbija je u ovoj oblasti postigla ograničen napredak.Pravni okvir u pogledu osnovnih prava uglavnom je uspostavljen, međutim, njegovo sprovođenje nije dosledno.
U okviru poglavlja 23, Srbija sprovodi Akcioni plan koji je usvojen pre početka pregovora o pristupanju ovom poglavlju u julu 2016. godine. Srbija se trenutno nalazi u procesu revizije svog akcionog plana sa merama usmerenim ka ispunjavanju privremenih merila zajedničkog stava EU.
Glavni strateški dokument Srbije, zajedno sa Akcionim planom za poglavlje 23, bila je Nacionalna strategija za reformu pravosuđa (2013–2018). NJeno obnavljanje je u toku.
Uspostavljeni su disciplinski postupciza sudije i tužioce. Tokom 2018. godine obrađena su 152 disciplinska izveštaja, a u pet slučajeva je pokrenut postupak. Disciplinska komisija je izrekla sledeće sankcije: javna upozorenja, zabranu napredovanja, smanjenje plate, a u jednom slučaju i razrešenje.
Trenutno, Srbija ima dve kategorije kvalifikovanih kandidata za pravosudne profesije: diplomci Pravosudne akademijei sudski i tužilački pomoćnici. Do sada su imenovani uglavnom kandidati iz ove druge grupe.
Srbija je ostvarila izvestan nivo pripremljenosti u pogledu borbe protiv korupcije. Postignut je ograničen napredak. Generalno, korupcija prevlađuje u mnogim oblastima, te i dalje izaziva zabrinutost. Postoji potreba za jakom političkom voljom za efikasno rešavanjeovog pitanja, kao i snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou.
Naša zemlja je potpisnica svih međunarodnih konvencija o borbi protiv korupcije, uključujući Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv korupcije. Pravni okvir za borbu protiv korupcije uglavnom postoji.
U poslednjem krugu evaluacije u martu 2019. godine, GRECO (Grupa država za borbu protiv korupcije) konstatovao je da je 10 preporuka o prevenciji korupcije u odnosu na članove Skupštine, sudije i tužioce, delimično sprovedeno, a tri nisu sprovedene. Ona je drugu godinu zaredom zaključila da Srbija nije na zadovoljavajući način sprovela ili postupila prema bilo kojoj od 13 preporuka. Prateći jednu od ovih preporuka, donet je novi Zakon o lobiranju u novembru 2018. godine.
Ostavi komentar