Šta je sreća? Da li postoji formula za srećan život? Ko su srećni ljudi, i da li je srećan stil života stvar sudbine, ili pak izbor pojedinca? Odgovor na ova pitanja, koja neretko utiču na mnoge životne puteve, pokušali su da daju jedan od naših najpoznatijih psihoterapeuta, Zoran Milivojević i psihološkinja Jelena Pantić, u prepunom klubu “Tribina mladih” novosadskog Kulturnog centra.
Svakom pojedincu, nepresušan priliv sreće daje energiju za bolji život. Kada se osećamo srećno tada smo ispunjeni u svakom smislu, a za razliku od toga, kada smo nesrećni, upadamo u različite oblike depresije iz kojih često ne vidimo izlaz. Savremeni način života ima i svoje negativne strane, zbog kojih gotovo neprestano tražimo sreću, ponekad i ne birajući sredstva.
Takvo stanje duha postaje veoma bitan segment u životu pojedinca, u onom trenutku kada je pred njega stavljen izbor na koji način može da dođe do sreće.
Dok ne dostignemo socijalnu zrelost, količina naše sreće zavisi isključivo od porodice i od ljudi koji su nam bliski. Prema rečima psihoterapeuta, Zorana Milivojevića, iz preterane roditeljske pažnje i insistiranja da dete neprekidno bude srećno, često proizilazi kontraefekat, odnosno to da dete izraste u nesrećnu osobu.
– Greška roditelja je da svoje dete stalno usrećuju. Oni iz najbolje namere, nesvesno i nerazmišljajući o njihovom samostalnom životu, ne dozvoljavaju da deca ponekad osete i nedostatak sreće. Nenaviknuta na to, ona postaju egocentrična i njihov socijalni život može da bude ugrožen – rekao je Milivojević, objašnjavajući da svaki pojedinac poseduje neku svoju temeljnu sreću, koja kroz različite životne dobi varira.
Da novac može da pruži sreću, svi prisutni su se složili, jer sa njime ispunjavamo svoje želje. Međutim, kako je objasnila psihološkinja, Jelena Pantić, vrlo je bitno da nam novac ne predstavlja jedini izvor blažesnog stanja duha, jer se temeljna sreća podiže iz više različitih izvora.
– Sreća može biti u bilo kom obliku. To ne mora uvek da bude materijalno stanje. Tragajte za onim što vas čini srećnim, ali nemojte to da gledate kroz emociju – rekla je Jelena Pantić, dodavši da prema rezultatima istraživanjima, 50 odsto sreće koja nam je potrebna, stvara se u krugu bliskih osoba, dok ostatak zavisi prvenstveno od našeg načina razmišljanja.
Srećni ljudi takvo stanje definišu iz svoje unutrašnjosti, te na taj način sreću prenose i na svoju spoljašnost. Nesrećni ljudi, u većini slučajeva ne poštuju sebe, i imaju visoke ciljeve zbog kojih se ne osećaju ispunjeno.
Serija Psihopolisovih tribina koja se održava u novosadskom Kulturnom centru, pokazala se i više nego korisna, a zainteresovanih učesnika svaki put je sve više. Tako je kapacitet kluba “Tribina mladih” bio nedovoljan da primi sve posetioce koji su želeli da čuju savete eminentnih stručnjaka iz oblasti psihologije, a oni su delić svog znanja o sreći podelili sa prisutnima.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=V6mn53Df2ZU[/youtube]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=jEXAzS6XE_Q[/youtube]
Ostavi komentar