Predavanje Srđana Graovca na temu „Stojan Novaković i nasleđe Berlinskog kongresa“ možete pogledati 25. januara u 18 časova na našem Jutjub kanalu.
Stojan Novaković, ugledni srpski naučnik i političar, bio je među onim pojedincima koji su izneli svoje viđenje Kongresa i pisali o posledicama njegovih odluka. Međutim, retko se može sresti ličnost koja je svoje ocene iznosila skoro neprekidno i dokumentovano, više decenija, sve od vremena kada su velike sile, 1878. godine, preuzele na sebe rezultate ratova na Balkanu od 1876. do 1878. godine. Novaković je zapravo skoro četrdeset godina bio zagledan u kongresne odluke, pa je i mnoge potonje događaje objašnjavao njihovim posledicama. Činio je to najpre kao savremenik i očevidac, učesnik u ratnim zbivanjima i kao politički angažovana ličnost, koja se naglašeno zalagala za ostvarenje nacionalnih zadataka Srbije. Potom je Kongres posmatrao kao član vladajuće Napredne stranke, koja je, y kršenju nekih kongresnih odluka od strane susednih naroda, videla ozbiljnu opasnost po srpske interese. Kao predsednik vlade sredinom devedesetih godina, kada je srpsku politiku okrenuo ka Rusiji i izdržao snažan pritisak Austrougarske, on je imao priliku da najbolje oseti pogubnost onih odluka koje su Austrougarsku učvrstile na Balkanu. Tokom svoje duge diplomatske karijere kada je, službujući u Carigradu i Petrogradu upoznao sa strane delovanje austrougarske diplomatije i njene planove prema Srbiji, imao je prilike da vidi posledice kongresnih odluka. Zaoštravanje odnosa između Srbije i Austrougarske otpočinjanjem carinskog rata 1906. godine dalo mu je priliku da ukaže na to da su obaveze nametnute Srbiji odlukama Berlinskog kongresa bile osnova za neprekidni pritisak Beča na balkansko stanovništvo. Aneksija Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske 1908. godine podstakla ga je da ponudi jednu široku ocenu Berlinskog kongresa kao, po njemu, generatora balkanske krize.
Ostavi komentar