Predavanje Ognjena Karanovića na temu „HRVATSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U NDH – SRPSKO-HRVATSKI ODNOSI U DRUGOM SVETSKOM RATU“ možete pogledati 1. septembra u 18 časova na našem Jutjub kanalu.
Na teritoriji NDH SPC imala je osam episkopija: dve mitropolije i šest eparhija. Takođe, pod njenom vlašću našli su se i delovi mitropolije beogradsko-karlovačke. Tokom 1941. godine najvažnije organizacione jedinice SPC bile su faktički ugašene. Sudbina episkopa SPC čije su se episkopije našle u okvirima NDH oslikava sudbinu celokupnog pravoslavnog sveštenstva i monaštva u toj državi. Od ukupno osam episkopa, trojica su ubijena, trojica proterana, a jedan je interniran u Italiju. Sličnu sudbinu su doživeli i ostali klirici SPC: proterivani su u Srbiju, ubijani ili slani u koncentracione logore. Pravoslavni verski objekti uništavani su, pljačkani, paljeni, skrnavljeni i demolirani. Uvidevši da pravoslavno, odnosno srpsko pitanje u NDH neće biti rešeno eksterminacijom, iseljavanjem i verskim prelazima, pristupilo se iznalaženju drugih metoda. U tu svrhu poslužila je ideja Eugena Kvaternika o potrebi „patrijarhata Hrvatske pravoslavne crkve“. O pravnim i političkim aspektima stvaranja Hrvatske pravoslavne crkve raspravljalo se na sednicama Stalnog odbora za pravosudne i bogoštovne poslove Hrvatskog državnog sabora. Međutim, u samom postupku osnivanja nije učestvovao Hrvatski državni sabor, već su taj posao, prema svemu sudeći, preuzeli ljudi koji su uživali Pavelićevo poverenje. Hrvatska pravoslavna crkva zvanično je osnovana 3. aprila 1942. godine zakonom koji je doneo poglavnik Ante Pavelić. Ta kvazicrkva, od samog početka bila je državna ustanova NDH i po donošenju ustava kvazicrkve, sam Pavelić, na dan 6. jula 1942. godine, „ustoličio je“ Germogena kao poglavara ove nakaze od verske institucije i to sa titulom „mitropolita zagrebačke mitropolije“ HPC. Kada je stao na čelo HPC, ustaše su ostarelom i senilnom Germogenu postavile za saradnika Savića Markovića Štedimliju…
Ostavi komentar