Predavanje istoričara msr Ognjena Karanovića na temu „RASPAD SFR JUGOSLAVIJE – POČETAK; Srpsko-hrvatski odnosi u Titovoj Jugoslaviji” možete pogledati 12. maja u 21.00 čas na našem Jutjub kanalu.
Nakon Titove smrti, a u poslednjoj deceniji postojanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, pobunjeni Albanci na Kosovu i Metohiji zahtevali su da Socijalistička Autonomna pokrajina Kosovo dobije status konstitutivne republike sa pravom samoopredeljenja do ocepljenja, počevši sa nemirima 1981. godine. Etničke tenzije između kosmetskih Albanaca i Srba trajale su tokom cele decenije, što je dovelo do rasta protivljenja političkih rukovodstava Saveza komunista Srbije ustavnom statusu visokog stepena autonomija pokrajina i neefikasnom sistemu konsenzusa na federalnom nivou. Dati statusi prepoznati su kao prepreke ostvarivanju interesa srpskog naroda u jedinstvenoj državi. U takvim okolnostima kao politički vođa u SR Srbiji pojavio se Slobodan Milošević 1987. godine. Milošević na čelu Saveza komunista Srbije preuzeo je kontrolu u autonomnim pokrajinama Kosovo i Vojvodina, a Miloševićevi partijski istomišljenici iz Saveza komunista Crne Gore preuzeli su vlast i u ovoj republici 1989. godine. Jačanje Miloševića u Srbiji i pristalica jake središnje vlasti u Jugoslaviji izazvalo je snažno protivljenje političkih rukovodstava u SR Sloveniji i SR Hrvatskoj, koji su se zalagali za disoluciju postojećeg sistema, ali i razgradnju Jugoslavije u vremenu promena u srednjoj i istočnoj Evropi. Savez komunista Jugoslavije raspao se u januaru 1990. godine. Osim u Srbiji i Crnoj Gori, gde izbore dobija Milošević i njegovi saveznici, nacionalističke političke partije u obnovljenom višestranačkom sistemu odnose pobede na prvim demokratskim izborima posle 1945. godine, u secesionistički orijentisanim federalnim jedinicama. U toku 1991. godine, jedna za drugom, secesionističke republike proglašavale su nezavisnost od Jugoslavije, ali status srpske nacionalne i konstitutivne zajednice izvan Srbije i Crne Gore ostao je nerešen. Nakon niza međuetničkih incidenata usledili su ratni sukobi, prvo u Sloveniji, zatim u Hrvatskoj, na kraju i u Bosni i Hercegovini.
Ostavi komentar