Predavanje Lazara Slepčeva „O KONZERVATIVIZMU MILUTINA GARAŠANINA I ČEDOMILJA MIJATOVIĆA“ na Jutjub kanalu KCNS

30/06/2022

 Predavanje političkog analitičara Lazara Slepčeva „O KONZERVATIVIZMU MILUTINA GARAŠANINA I ČEDOMILJA MIJATOVIĆA“ (30. 6. 2022) možete pogledati na našem Jutjub kanalu.

Kada je reč o pravnim, političkim i ekonomskim učenjima prvih srpskih konzervativaca, u fokusu predavanja Lazara Slepčeva našle su se dve ličnosti – Milutin Garašanin i Čedomilj Mijatović.

Milutin Garašanin bio je srpski političar, predsednik Vlade, predsednik Narodne Skupštine i ministar. Sin je Ilije Garašanina, pisca „Načertanija“ i predsednika srpske vlade u dva navrata. Političku karijeru je započeo oktobra 1880. godine, kada stupa u Piroćančev kabinet. Od 1881. do 1883. godine bio je ministar unutrašnjih dela Kneževine Srbije. U januaru 1881. godine s grupom mladokonzervativaca okupljenih oko lista „Videlo“ osnovao je Srpsku naprednu stranku. Prvaci Napredne stranke bili su Milan Piroćanac (prvi predsednik, do 1886), Milutin Garašanin (drugi predsednik, do 1898), Stojan Novaković (predsednik posle obnove 1906) i Čedomilj Mijatović. SNS je došla na vlast podržana od strane kneza Milana Obrenovića i sprovodila je liberalne reforme, uverena da je to jedini put stvarnog osamostaljenja i napretka Srbije. U prvo vreme bili su u savezništvu sa radikalima ali su brzo ušli u sukob i oko vlasti i oko političkih načela. Donela je prve i napredne zakone o prosveti, sudovima, političkim strankama, Narodnoj banci i stajaćoj vojsci.

Čedomilj Mijatović bio je srpski ekonomista, književnik, istoričar, političar i diplomata. U vreme kada je knez Milan Naprednoj stranci poverio formiranje vlade oktobra 1880. godine, Mijatović je izabran za ministra finansija i inostranih dela. Program vlade je bila modernizacija Srbije u svakom pogledu, uz odbacivanje celog političkog nasleđa i izgradnju liberalno-demokratskih institucija po zapadnom uzoru. Mijatović je u te tri godine postavio temelje modernizacije tadašnje Srbije time što je organizovao sledeće važne poslove: sklapanje trgovinskih ugovora, izgradnju prvih železnica, pomoć knezu Milanu kod sklapanja srpsko-austrijske konvencije, uvođenje novih posrednih poreza, uzimanje zajmova u inostranstvu i osnivanje Narodne banke.

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja