Tribina „Ideologija i čovek” održana je u petak, 31. avgusta, u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Lazar Slepčev, politički analitičar i filozof.
Termin ideologija je stvorila grupa filozofa okupljenih oko Antoana Desti de Trasija – sa njim su ga osmišljavali tokom Francuske revolucije a De Trasi ga je prvi put javno upotrebio 1796. godine. U momentu nastanka termin je odslikavao u potpunosti sadržaj pojma ideologije kako ga je zamislio De Trasi – kao nauke o idejama. Napoleon Prvi je sa svoje državničke pozicije ismejao ove pokušaje, a ovu grupu filozofa, koji su inače bili njegovi politički protivnici, podrugljivo nazvao ideolozima. Tako već od samog svog nastanka reč ideologija postaje i etiketa koja će se lepiti političkim protivnicima.
I danas se terminu ideologija pridaju veoma različita značenja koja se mogu svrstati u dve grupe. Po prvoj, ideologija je ukupnost društvene svesti oblika socijalnih objedinjenja (klasa, nacija, država, društvenih grupa, oragnizacija itd.), a po drugoj, ideologija je specifična pojava u društvenoj svesti – manje ili više netačna, iluzorna, ograničena svest, koja nastaje usled dejstva društvenih činilaca na saznanje. Pritom, ovo drugo značenje je znatno šire rasprostranjeno od prvog.
Današnja definicija ideologije je sledeća: ideologija je sistematizovani skup političkih ideja, principa i društvenih ideala koji reprezentuje pogled na svet neke društvene grupacije izražavajući njene interese i potrebe, stvoren u praktične svrhe podsticanja te grupacije na političko delovanje, u formi idejne potpore aktivnostima na planu osvajanja ili očuvanja političke vlasti ili pak uticaja na nju.
Ideologija može biti predstavljena u formi nekog učenja, političke doktrine ili zvaničnog državnog stava, ali i u formi politizovane interpetacije nekog religijskog učenja ili pogleda na svet i njegove probleme. Ona može težiti davanju odgovora na sva pitanja koja se tiču ljudskog društva i njegovih problema i naznačavati pravac razvoja ljudskog društva u celini.
Čovek stavove formira pod uticajem različitih ideologija, svesno ili nesvesno ih uobličavajući spram svojih najrudimentarnijih osećaja. Procesom starenja dešava se da čovek promeni svoja ideološka uverenja i tada se javlja ono što nazivamo generacijskim jazom.
Šta je to što nagoni čoveka da se prikloni određenoj ideologiji? Najpre, to su interesi i potreba za društvenom prihvatljivošću i osećaj pripadnosti grupi, koji pruža osećaj sigurnosti i zaštićenosti.
Govoreći o tome šta jeste ideologija, Slepčev je posebno apostrofirao šta je to što nije deo fenomena ideologije. Pre svega, tu je demokratija, kod koje se najčešće greši, podvodeći je pod okrilje ideologije. Potom, ideologijom ne smatramo propagandu, politički korpus uređenja, te fenomen globalizma.
Politički spektar je jedan od važnih pojmova koji treba istaći kada su ideološke postavke u pitanju i u tom smislu važno je pomenuti podelu na levičare i desničare. Tu se pojavljuje i problem centra, koji se smatra nekom vrstom umerenosti između dve suprotnosti.
Predavanje je privedeno kraju tezom o kraju ideologije, koju je prvi izneo američki sociolog Danijel Bel, a nakon njega i Fransis Fukujama, koji formira termin „kraja istorije”, pod kojim prevashodno smatra kraj temeljne ideološke rasprave.
Ostavi komentar