Predavanje dr Miloša Savina na temu „Političke partije Srba u Vojvodini između Berlinskog kongresa i Balkanskih ratova“ na Jutjub kanalu KCNS

02/02/2022

Predavanje dr Miloša Savina na temu „Političke partije Srba u Vojvodini između Berlinskog kongresa i Balkanskih ratova“ (2. 2. 2022) možete pogledati na našem Jutjub kanalu.

Berlinski kongres i Balkanski ratovi koji su uzeti za graničnike ispitivanja srpskog političkog faktora u Vojvodini, dva su značajna istorijska momenta čiji su se ishodi preslikavali kroz globalnu politiku na Balkanu. Dr Miloš Savin navodi da su pre Revolucije u Mađarskoj delovale dve struje – jedna koja se zalagala za potpunu reformu i veću samostalnost države (Ištvan Sečenji) i druga koja je zahtevala otcepljenje i apsolutnu samostalnost (Lajoš Košut). Prvoj je bio blizak Ferenc Deak, koji je bio popustljiv prema nemađarskim narodima u Ugarskoj, jer je smatrao da bi njihova prava trebalo poštovati kako bi postali dobre patriote. Tri srpske struje – mađarofilna (Svetozar Miletić), hrvatofilna (Đorđe Stratimirović) i austrofilna (Josif Rajačić), promenile su se posle Austro-ugarske nagodbe iz 1867. kada je Ugarska postala država-parnjak ostatku Austrijskog carstva i kada su austrofilni orijentisani političari postali mađarofilni, što dr Savin definiše „ne kao ljubav, već čvrsto fiksiranu odanost mađarskim vladarima“.

Iako još od pre „Načertanija“ postoji vizija prisajedinjenja Vojvodine Srbiji, dr Savin ovu ideju karakteriše kao nerealnu, što svakako ne znači da Srbi u Vojvodini nisu bili patriotski orijentisani prema Srbiji. Diskrepanca je ipak postojala, jer su imali prevelika očekivanja od Srbije u pogledu zauzimanja dodatnih teritorija. Nova politička struja, koju je inicirao Nikola Maksimović, zalagala se za očuvanje srpske crkvenoškolske autonomije u Ugarskoj. Srpski radikali su 1907. u Velikom Bečkereku podstakli ogroman miting, kada je više desetina hiljada srpskih majki potpisalo peticiju da se srpski jezik zadrži u veroispovednim školama. Za vreme mandata radikala u crkvenim institucijama napravljen je veliki broj zakonskih prekršaja. Kada su razmotrene masovne nepravilnosti i zakonska kršenja, došlo je do ukidanja srpske crkvenoškolske autonomije.

 

 

 

 

 

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja