Predavanje dr Jelene Todorović Lazić „PREDSEDAVAJUĆI SAVETA MINISTARA EU: OD RIMSKOG DO LISABONSKOG UGOVORA“ (28. 4. 2022) možete pogledati na našem Jutjub kanalu.
Za razliku od prošlomesečne tribine na kojoj je bilo reči o ulozi i obavezama Predsedavajućeg Saveta ministara EU, novo izlaganje dr Jelene Todorović Lazić usmereno je na istorijat i delovanja ove institucije od Rimskog ugovora, kada je uvedena. U početnim godinama Predsedavajući nije imao mnogo posla, ali je njegova uloga rasla u skladu sa usložnjavanjem Saveta koji je dobijao nove sektorske savete, komitete i radne grupe. U prve dve decenije evropskih integracija, Predsedavajući je funkcionisao po principima rotacije i simetrije. Dr Todorović Lazić navodi da su određene izmene, poput modifikovanog trajanja mandata Predsedavajućih kako bi se završili određeni složeni pregovori, uvedene u rotirajući sistem, ali da se time u pitanje nisu dovodili funkcionalni principi. Prve revizije pravila desile su se 1986. godine, kada je razvijena nova formula rotacije koja je kombinovala abecedni i paraabecedni sistem.
Član 203 Ugovora iz Mastrihta značajno je izmenjen kada su EU pristupile Austrija, Finska i Švedska 1995. godine. Novi poredak rotacije od tada se zasniva na političkim kriterijumima – „velika“ država je uvek u Trojci koja Uniju predstavlja na međunarodnoj sceni. Kao značajne diskusije o reformi predsedavanja Savetom, dr Todorović Lazić navodi dva izveštaja – Tindemansov iz 1975, kojim je predloženo da se period na čelu produži na godinu dana i da se pruži mogućnost da jednoj državi ili osobi budu povereni određeni posebni zadaci, i izveštaj Tri mudraca iz 1979. godine, koji je preporučivao formalizovanje zadataka Predsedavajućeg kako bi svaka zemlja bila pod većim pritiskom da ispuni očekivanja.
Ostavi komentar