Predavanje dr Borisa Stojkovskog na temu „Muhamed i nastanak islama. 1400 godina hidžre“ (18. 3. 2022) možete pogledati na našem Jutjub kanalu.
Dva veoma važna povoda uticala su na izbor ovomesečne tribine dr Borisa Stojkovskog. Prvi je „jedna od najvažnijih godišnjica 2022. u svetskim razmerama“ – 1400 godina od hidžre, Muhamedovog prelaska iz Meke u Medinu, odnosno – 1400 godina od trenutka u kom su muslimani počeli da računaju vreme. Drugi je Noruz, iranska nova godina, koja će nastupiti s početkom proleća – dan koji je poprimio karakter islamskog verskog praznika, i koji se, osim u Iranu, slavi i u Pakistanu, Azerbejdžanu, delovima Iraka i Turske. Na nastajanje „treće najmlađe monoteističke religije“ uticao je niz faktora, poput geografije i klime Arabijskog poluostrva, što dr Stojkovski ilustruje nizom primera koji svedoče u korist tezi da je postojala potreba za drugačijom organizacijom života. Kada je reč o rekonstrukciji Prorokovog puta i delovanja, dr Stojkovski napominje da je najvažnije svedočanstvo Kur’an – kao istovremeno istorijski i religiozni spis, ali i izvor za svakodnevni život. Kako razlučiti pisane izvore i muslimansku tradiciju – jedno je od pitanja na koje odgovara dr Stojkovski, navodeći da savremena nauka upozorava na to da je tradicija mogla biti izmišljana zarad oblikovanja pravnih normi, te da su istorijski događaji često prilagođavani takvom narativu.
Do informacija o poreklu i mladosti Muhamedovoj, čije se ime može prevesti kao „onaj koji je hvaljen“, moguće je doći posredstvom izvora kao što je Ibn Ishakovo delo „Prorokova biografija“, koje je sačuvano samo u redakcijama. Često se kao veoma važan trenutak u njegovom životu pominje susret sa monahom Bahirom, koji mu je prorekao da će biti veliki čovek. Dr Stojkovski navodi i druge važne detalje iz Muhamedovog života, poput bavljenja trgovinom, upoznavanja sa Hatidžom – „jedinom koja je Proroku podarila decu“, polaganja crnog kamena u Kabi. On ukazuje na okolnosti koje su uslovile nastanak nove vere i na probleme s kojima se učenje suočavalo na samim počecima. Kada su se svi muslimani iselili iz Meke počela je da se formira islamska zajednica, čiji je kalendar bio pokretni, lunarni. Bitka na Badru 624. godine smatra se prvom pobedom islama nad nevernicima. Šest godina kasnije, kada je Muhamed osvojio Meku i srušio idole, i Meka je prihvatila islam u kompromisu kojim je Muhamed prihvatio Kabu.
Ostavi komentar