Druženje, uživanje i sećanje na Miku
Poslednje veče manifestacije “Antićevi dani”, posvećeno ovogodišnjem laureatu Marjanu Čakareviću, kao i prethodnoj dvojici dobitnika nagrade “Miroslav Antić”, Đorđu D. Sibinoviću i Dejanu Matiću, upriličeno je u Hostelu “Varad In” u Petrovaradinu. U prijatnoj atmosferi, uvodne reči imali su članovi žirija, likovni i književni kritičar Draško Ređep i esejistkinja i književna kritičarka LJiljana Šop, a veče druženja, osim pesama laureata, upotpunile su i nesvakidašnje note muzike „Braće Krstić“.
Draško Ređep je rekao da bi Miroslav Antić sigurno uživao družeći se sa laureatima njegove nagrade i sa gostima, u prijatnom ambijentu hostela.
– Antić je od Novog Sada napravio kafanu, ali je od svih nas napravio Novi Sad. Izbor žirija u poslednje tri godine potpuno je opravdan, jer pesme svih dobitnika zadovolljavaju sve kriterijume. – rekao je Ređep .
LJiljana Šop je istakla da joj je veoma drago što je u sastavu žirija, i objasnila da je navažnija stvar u vezi sa ovom nagradom činjenica da ne treba da budemo konvencionalni i da ne razmišljamo u kategorijama utabanih puteva .
-Osetili smo potrebu da budemo drugačiji i da pronalazimo nove pesnike koji i te kako imaju šta da kažu. To je pesnik koji je revolicionaran, inovativan i koji će svojim pesmama kazati nešto sutrašnjoj deci – dodala je Šop.
Ovogodišnji laureat Marjan Čakarević, kojem je ovo prvo priznanje, nagrađen je za zbirku pesama “Jezik” u izdanju Kulturnog centra Novog Sada. On se zahvalio žiriju i objasnio da svaka nagrada, prema njegovom mišljenju, određujuje one koji su je dobili, rekavši da mu je zadovoljstvo što se njegova knjiga nalazi među istaknutim pesnicima i književnicima.
Manifestacija „Antićevi dani“, ustanovljena je u znak sećanja na čuvenog pesnika, u okviru koje se dodeljuje godišnja nagrada „Miroslav Antić“ za najbolju knjigu poezije, a laureati se nagrađaju prestižnom diplomom i novčanom nagradom.
Ovogodišnja manifestacija, koju organizuje Kulturni centar Novog Sada, trajala je tri dana, a veliki deo programa bio je posvećen najmlađima. Nešto stariji posetioci imali su priliku da prisustvuju promocijama knjiga, izožbama i Okruglom stolu, a školarci su se družili sa pesnicima, slikali i svoje radove izložili na Tribini mladih. Takođe, klinci su učestvovali i na likovnom i recitatorskom konkursu.
Za pedeset godina, koliko je prošlo od prvog izdanja znamenitog „Plavog čuperka“ Miroslava Antića, propalo je mnogo šta, čak i ono što je računalo sa večnošću, a jedna lirska pesma i istoimena knjiga i dalje traju, obnavljaju se i podmlađuju, kažu organizatori „Antićevih dana“. Od onih prvih čitalaca do ovih koji tek sriču stihove, malo je njih u čije se detinjstvo i odrastanje „Plavi čuperak“ nije upleo. Pisac za „decu i osetljive“, on jednima pomaže da odrastu, a drugima da ne oguglaju – da sačuvaju u sebi ono dečije bez čega duhovni život postaje oskudan i prazan. Značaj „Plavog čuperka“ je u tome što, već pola veka, s lakoćom preobraća obične čitaoce u „zavisnike od rima“. „Plavi čuperak“ ne leprša samo u Mikinim stihovima, već proviruje i iz njegovih filmova, slika i crteža, iz svega što je stvarao.
Foto: Milica Stojanac
Ostavi komentar