Tribina „Vasa Stajić – srpski Sokrat i poslednji apostol stare Vojvodine“ održana je u petak 28. decembra u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je dr Miloš Savin, istoričar.
Uz napomenu da su istoričari najčešće Vasu Stajića (Mokrin, 1878 – Novi Sad, 1947) nazivali srpskim Sokratom i apostolom stare Vojvodine, autor tribine je dodao da bi Stajić mogao da se nazove i nacionalnim pedagogom ili građanskim intelektualcem.
– Reč je o višestrukoj i višestranoj ličnosti koju su često dogmatski tumačili iz različitih uglova neki naknadni poklonici i određeni nacionalni krugovi, koji su ga takođe analizirali kao nacionalnog ili antinacionalnog intelektualca – rekao je Savin na početku tribine.
Za razliku od nekih drugih intelektualaca, Stajić je prošao kroz tri značajne epohe na prelazu iz 19. u 20. vek. Rođen je 10 godina posle austrougarske nagodbe, a to je period kada počinje da jača mađarski princip u Ugarskoj koji je karakterisala sve jača homogenizacija nemađarskog življa s ciljem stvaranja mađarske političke nacije.
U periodu kada je pohađao Karlovačku gimnaziju, Stajić je počeo da shvata crkvu kao lažni autoritet, ne da bi se suprotstavljao crkvi i religiji, već smatrajući da se ona nije kritički odnosila prema srpskoj prošlosti. Zbog toga je izbačen iz Karlovačke gimnazije i školovanje je nastavio u Senju u Dalmaciji. Studirao je, zatim, u Budimpešti, Lajpcigu i u Parizu, i završiio je pravo i filozofiju. Kao mladi intelektualac učestvovao je u pokušaju formiranja tzv. Demokratske stranke u oblastima koje danas čine Vojvodinu.
Do toga nije došlo zbog balkanskih ratova, Prvog svetskog rata i onemogućavanja političkog delovanja Srba u Ugarskoj. Demokrate će se ponovo naći u okvirima Demokratske i kasnije Samostalne demokratske stranke na području Vojvodine. Posle razočaranja, Stajić se iz dnevne politike povukao u nauku.
– Držao se učenja Jovana Cvijića, koji je na svom predavanju u Matici srpskoj 1918. godine, posle stvaranja jugoslovenske države, rekao da je Vojvodini svojstveno da u okviru Jugoslavije ima određenu autonomiju i da ideja centralizovane države nije svojstvena Srbima – zaključio je Savin na kraju predavanja.
Ostavi komentar