Tribina „Svetozar Miletić – Srbin i građanin“ održana je u ponedeljak 25. februara u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je dr Miloš Savin, istoričar.
Svetozar Miletić (Mošorin, 1826 – Vršac, 1901) je, kako je Savin kazao na početku predavanja, bez sumnje markantna politička ličnost i za proučavanje ideologija i ideja poput liberalizma, nacionalizma i republikanizma. Bio je daleko ispred svog vremena.
– Ako pogledamo njegove rane političke teze i radove, videćemo da je on smatrao kako je revolucija 1848. godine bila mnogo značajnija od Francuske buržoaske revolucije, jer u ovoj drugoj su se budili građani, dok su se u austrijskoj revoluciji 1848. probudili i građani i narodi – naveo je Savin.
Po Miletićevom mišljenju, za budućnost Evrope bilo je najbolje da Austrija sama izvrši svoju reformu i da postane federacija 11 različitih naroda koji bi skladno živeli, imali svoja prava i poštovali celinu.
Miletić je, naveo je dalje Savin, video neminovni kraj pangermanizma tako što će doći do kontinentalnog ratnog sukoba i na kraju će Austrija biti prisiljena na sve one ustupke koje nije želela dobrovoljno da pruži narodima u svom okruženju.
Zalagao se za dualizam i federaciju, to jest, da Ugarska postane što nezavisnija u okviru Austrije, ali da Mađari moraju da pristanu na kompromis i da pored njih federalne jedinice ili županije moraju da imaju i Slovaci, Rumuni, Srbi i Rusini. S druge strane, Miletić nije podlegao bilo kakvim nacionalno/euforičnim tezama neutemeljenim u realnom stanju.
– Miletićev cilj je bio da dođe do oslobođenja Srba, da Srbija u tom trenutku ne treba da ide u sukob sa Mađarima, nego sa Turcima i da oslobodi svoje nekadašnje teritorije, proširi se u pravcu Stare Srbije, Raške oblasti, Kosova i Makedonije, zatim i da oslobodi BiH, što se u tom vremenu smatralo imperativom srpskog naroda – kazao je Savin.
Autor je podsetio da je Miletić insistirao na tome da njegovi sunarodnici budu „i Srbi i građani“, duboko uveren da nacionalna prava ne treba da budu lišena građanskih prava.
Ostavi komentar