Tribina „Nacija i nacionalizam“ održana je u četvrtak 24. oktobra u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Lazar Slepčev, politički analitičar i filozof.
Slepčev je predavanje „otvorio“ rečima da se u sferi praktične filozofije nacija doživljava kao duhovna kategorija, dok se pojam naroda posmatra kao nešto predmoderno.
U percepciji filozofskih merenja, rekao je u nastavku autor, narod i nacija se posmatraju u aristotelovskom poimanju – narod je organska kategorija, a karakterišu ga robovska i plemenska svest i sve ono što se ne uznosi do nivoa duhovne ravni.
Nacija je iskorak naroda na višu ravan, duhovnu kategoriju gde narod postaje svestan samog sebe kao političkog bića. Tog momenta narod prerasta u stanje nacije i postaje politički subjekat u smislu celokupnosti vlastitog korpusa.
– Pojam nacije u današnjem smislu nije postojao do pre dva veka, odnosno građanskih revolucija, kada je tek počeo da zaživljava. Realno, u tom periodu na Zemlji nije bilo više od petnaestak država i one su uglavnom bile imperijalnog karaktera – objasnio je autor tribine.
Sa građanskim revolucijama, prvenstveno od Francuske revolucije, na tlu Evrope otvorio se prostor za emancipaciju svih vrsta posebnosti i procesa – od verskih, religijskih, etničkih, kulturoloških i jezičkih. Taj proces konstitusanja nacija još nije završen, dešava se i na delu naše teritorije i još uvek traje.
Mnogi pod pojmom nacije i danas podrazumevaju religijske i etničke grupe. Dodatnu zbrku u pojmovnom smislu danas imamo čak i sa Ujedinjenim nacijama, krovnom svetskom organizacijom, koja zapravo ne okuplja nacije, kako joj ime govori, nego države – članice.
Nacionalizam koji proizilazi iz nacije, najčešće ima dva politička gledišta. Jedno je da je nacionalizam napredna i oslobađajuća snaga koja pruža nadu u nacionalno jedinstvo ili nezvisnost (bilo prisutno u revolucijama u Evropi tokom pretprošlog veka).
Drugo gledište ističe da je reč o iracionalnoj i reakcionarnoj doktrini koja daje prostor vođama da, u ime nacije, vode politiku vojnog širenja i da pokreću ratove.
– Nacionalizam je uvek bio zgodan bedž na reveru mnogih ideoloških opcija. Mnogi za njim posežu u skladu sa svojim političkim potrebama. Ključni tipovi nacionalizma su: liberalni, konzervativni, ekspanzionistički i antikolonijalni – objasnio je Slepčev.
Autor je predavanje završio zaključkom da je osećaj pripadnosti u verskom, nacionalnom i rasnom smislu danas toliko jak da su događaji sa migrantskim talasima iz zemalja Bliskog istoka doveli do toga da u Evropi ponovo jača trend suverenizma, a da se političke elite sve više okreću konceptu nacionalne država.
Ostavi komentar