U okviru ciklusa „Razgovori o geopolitici“, tribina „Geopolitika pravoslavlja: ukrajinski crkveni raskol“ održana je u ponedeljak, 26. novembra, u klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Milorad Vukašinović, novinar i publicista.
Na početku tribine, Vukašinović je rekao da do 70-ih godina 20. veka u hladnoratovskoj geopolitičkoj atmosferi, religija iz ideoloških razloga nije imala bitniji uticaj ni na Zapadu, a ni na Istoku. Postojao je prećutni konsenzus dve supersile da religija ne bi trebalo da ima značajniji uticaj na međunarodne odnose.
Ta se situacija promenila krajem 70-ih godina 20. veka pod uticajem nekoliko događaja, kao što su revolucija u Iranu (1978/1979) i nekoliko godina kasnije kroz Pokret katoličke verske mobilizacije koji je na odlučujući način uticao na geopolitičke promene na istoku Evrope.
Katolički fundamentalizam imao je ključnu ulogu u procesu razaranja Jugoslavije. Vatikan je, naime, imao veoma dobrog saradnika u Carigradskoj patrijaršiji koja se u Ukrajini pojavljuje kao akter duhovne agresije na ruski svet, odnosno, na kanonski poredak Ruske pravoslavne crkve.
Crkveno pitanje u Ukrajini otvoreno je 1991. uporedo sa razbijanjem SSSR-a i stvaranjem samostalne ukrajinske države. Vremenom je verska podela u Ukrajini prerasla u prvorazredno političko (geopolitičko) pitanje.
– Tokom tzv. Narandžaste revolucije 2004. godine, „ukrajinske crkve“ su se i politički podelile. Većina je podržala tadašnjeg prozapadnog kandidata i kasnijeg predsednika Viktora Juščenka, dok je kanonski priznata UKP – Moskovskog patrijarhata podržala proruskog kandidata, kasnije takođe predsednika, Viktora Janukoviča, koji je svrgnut sa vlasti 2014. godine – objasnio je autor tribine.
Već tada se pokazalo da je za ukrajinske separatiste „autokefalnost UPC“ neophodna radi zaokruživanja „ukrajinskog nacionalnog identiteta“ koji nije dovršen ukoliko je najveći broj pravoslavnih vernika pod kanonskom jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve.
Ukrajinska kriza dramatično je eskalirala posle državnog udara 2014. godine, što je prouzrokovalo referendum o pripajanju Krima Rusiji, ali i tragični rat na proruskom istoku ove zemlje. Zbog situacije u Ukrajini, objedinjeni Zapad (SAD, EU) zaveo je drastične sankcije Rusiji, uz stalne vojne provokacije ukrajinskih separatista.
– Da je reč o dugoročno planiranoj strategiji svedoče i reči jednog od korifeja zapadne politike Karla Bilta, koji je povodom „ukrajinske krize“ neuobičajeno otvoreno izjavio da na tom prostoru Zapad ratuje protiv pravoslavlja koje je za novi svetski poredak veća opasnost od islamskog fundamentalizma – zaključio je Vukašinović.
Ostavi komentar