Ciklus NOVI ZVUČNI PROSTORI
Petak, 30. jun 2017.
Kulturni centar Novog Sada, Klub „Tribina mladih“,
19 sati
CAMERATA ACADEMICA
Dirigent: Aleksandar Kojić
S o l i s t i :
Vesna Aćimović, sopran
Ana Radanović, mecosopran
Mladen Prodan, tenor
Laura Levai Aksin, flauta
Neda Hofman, klavir
Srđan Sretenović, violončelo
Ulaz je slobodan, dobro došli!
P R O G R A M
Ivana Vojnović – Adagio za gudački orkestar (2016)
Posvećno Srđanu sada, sutra i uvek
Stanislava Gajić – Putovanja i razgovori
rukoveti za sopran, tenor, flautu i gudački orkestar na stihove Dimitrija Kokanova, po motivima Mansarde Danila Kiša
O stradanju, Balada o sećanju, Uteha, Zaborav, Pokajnička, Euridika
Vesna Aćimović, sopran, Mladen Prodan, tenor,
Laura Levai Aksin, flauta
Srđan Hofman – Ogledalo
za mecosopran, klavir, violončelo i kamerni orkestar (2012 )
Ana Radanović, mecosopran, Neda Hofman, klavir,
Srđan Sretenović, violončelo
Stanislava Gajić – Ave Maria ( 2016 )
Za tenor solo i gudački orkestar
Mladen Prodan, tenor
Dirigent
Aleksandar Kojić
CAMERATA ACADEMICA je profesionalni kamerni ansambl u okviru Akademije umetnosti u Novom Sadu. Članove orkestra čine najbolji mladi muzičari Akademije umetnosti: asistenti, docenti i najtalentovaniji studenti, a umetnički rukovodioci i koncert majstori u svetu proslavljeni umetnici kao Stefan Milenković, Zerar Kose, Dejan Mlađenović.Tako su neki od bivših članova „Kamarete“ sada ugledni solisti i članovi prestiznih evropskih orkestara. CAMERATA ACADEMICA je sarađivala sa mnogim domaćim i stranim solistima visokog renomea, a pod umetničkim vodstvom violončeliste Ištvana Varge nastupala je u svim većim gradovima bivše Jugoslavije, ostvarila uspešna gostovanja u Nemačkoj (Dortmund) i Holandiji (Amsterdam) i učestvovala i na značajnijim muzičkim manifestacijama (BEMUS, NOMUS, Ohridsko leto, Međunarodna tribina kompozitora, Grad-teatar Budva… ), a takođe je ostvarila i veliki broj trajnih radijskih i televizijskih snimaka. Na svom repertoaru Camerata je uvek imala dela savremenih domaćih kompozitora. Orkestar sa uspehom deluje do kraja 1999. godine kada, nažalost, zbog situacije u zemlji prestaje da postoji. Krajem 2007. godine na inicijativu violončeliste Marka Miletića orkestar biva obnovljen. Izvodeći na koncertima najlepša i najzahtevnija dela klasičnog repertoara kao i dela domaćih kompozitora, CAMERATA beleži brojne uspehe nastupajući s uglednim solistima (Stefan Milenković, Žerar Kose, Vendi Varner, Dejan Mlađenović, Imre Kalman, Peđa Milosavljević, Boštijan Lipovšek, Julija Bisak, Laura Levai-Aksin, Megumi Tešima). Ansambl dobija sjajne kritike u kojima se uvek ističe lepota tona i upečatljiv izraz.
BIOGRAFIJE KOMPOZITORA:
IVANA VOJNOVIĆ
Rođena u Novom Sadu. Završila nižu i srednju muzičku školu „Isidor Bajić“, klavirski odsek. Diplomirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu na katedri za kompoziciju, u klasi prof. Dušana Radića. Magistrirala na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu, sa radom iz oblasti muzičke teorije i analize („Klavirske sonate Aleksandra Skrjabina, od tonalnosti do policentričnog sistema“), pod mentorstvom prof. Mirjane Živković i prof. Svetislava Božića. Učestvovala na više naučnih skupova iz pomenute oblasti, i objavljivala radove u stručno – teorijskim publikacijama. Boravila na jednogodišnjem stručnom usavršavanju u Atini iz oblasti vizantijske muzike. Kompozicije su joj izvođene u zemlji i inostranstvu. Član je Udruženja kompozitora Vojvodine. Osnivački je član KOD „Ars opera“. Radila je u Srednjoj muzičkoj školi „Isidor Bajić“ i na Akademiji umetnosti u Novom Sadu na predmetu Analiza muzičkog dela.
STANISLAVA GAJIĆ
Rođena je u Sremskoj Mitrovici 1980. godine. Osnovne studije kompozicije studirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Miroslava Štatkića, a diplomirala u klasi profesora Zorana Mulića muzikom za balet Ožalošćena porodica (Branislav Nušić), koji je bio deo repertoara 144. sezone 2004/05. godine u Srpskom narodnom pozorištu, u Novom Sadu. Magistrirala i doktorirala je kompoziciju u klasi akademika Isidore Žebeljan na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. U toku studija bila je stipendista Ambasade Kraljevine Norveške (2004); dobitnica je Geteove stipendije (2003); bila je stipendista je Fondacije za talente Univerziteta u Novom Sadu (2003); bila je pitomac Fondacije Privrednik pod patronatom i uz podršku kraljevske porodice Karađorđević. Pohađala je brojne seminare i kompozitorske radionice kod kompozitora kao što su Tomas Vels (Čikago, SAD), Boris Despot (Toronto, Kanada), Kristof Majer (Bayreuth, Nemačka), DŽejms Klark (London, Ujedinjeno Kraljevstvo), Daniel Sonenberg (New York, SAD), Luca Francesconi (Rim, Italija) Zoran Erić (Beograd, Srbija) i drugi.
Nagrađena je Poveljom Vasilije Mokranjac na Fakultetu muzičke umetnost u Beogradu za kompoziciju SPIN, virtuelna slika za simfonijski orkestar. 2014. je osvojila prvu nagradu na internacionalnom takmičenju Donne in Musica, nagrada je pripala ciklusu pesama Odjeci Žutibora, a 2015. godine na istom konkursu dobila drugu nagradu za kompozicije Koridon i Tirzis za mali simfonijski orkestar. NJena dela izvodili su gudački orkestar Stanislav Binički, Ansambl Studio 6, Orchestra Simfonica della Provincia di Bari, Simfonijski orkestar, Italijaski orkestar Akademije umetnosti i drugi orkestri u Srbiji, Italiji, Nemačkoj, Engleskoj, Argentini. Idejni je tvorac projekta Mladi kompozitori Vojvodine kojim je okupljena grupa vojvođanskih kompozitora mlađih od 40 godina. Audio izdanja njene muzike su objavljena u okviru XIII i XXII Međunarodne tribine kompozitora u Beogradu; Savremena kompozicija u Vojvodini Vol.1, Vol. 2 i Vol. 3. i u štampanom izdanju String Quartets i Nova srpska muzika za harmoniku. Asistent je za predmete Harmonija i Kontrapunkt na Akademiji umetnosti, Univerziteta u Novom Sadu.
Putovanja i razgovori
(rukoveti za sopran, tenor, flautu i gudački kvintet na stihove Dimitrija Kokanova, po motivima Mansarde Danila Kiša)
Danilo Kiš u svom romanu Mansarda eksperimentiše s različitim stilovima kako bi ispričao priču samosvesnog mladog umetnika, koji se bori da pronađe svoje mesto u svetu, da nađe način da izbalansira svoj život, svoje ljubavi, svoju umetnost. Mansarda je priča o kreativnom procesu i umetničkom traganju za autentičnošću. Kiš je pokrenuo teme koje su suštinski važne današnjem čoveku i čitaocu.
U prvoj pesmi O stradanju kompozitorka je nastojala da dočara sliku dvoje mladih, koji bojažljivo i sa zebnjom iščekuju ljubav što se između njih rađa. Balada o sećanju svojojm atmosferom podržava uzburkane emocije mlade Euridike i njena sećanja na Orfeja. Muška pesma Uteha, u ritmu valcera, dočarava tužnu pesmu Orfeja ili muškarca uopšte. U pesmi Zaborav dramatična deonica soprana oslikava osećaje kojima Euridika pokušava da zaboravi sve dirljive i romantične trenutke proživljene sa svojim dragim Orfejom. Pokajnička pesma sa nemirnom i virtuoznom deonicom flaute i instrumentalnim tretmanom muškog glasa prikazuje unutarnje stanje duše žalosnog Orfeja. Pesma Euridika govori o nikada potpuno ostvarenoj ovozemaljskoj ljubavi između muškarca i žene ali, u isto vreme, paradoksalno i o ljubavi s one strane života, o večnoj ljubavi.
I baš kao što je Danilo Kiš Mansardom ispričao više od ljubavne priče, tako i mladi pesnik Dimitrije Kokanov i autorka muzike na svoj način pričaju sopstvena viđenja ljudskih odnosa, ljubavi, radosti, odvajanja, nestajanja.
Ogledalo – refleksije za trio i kamerni orkestar
Kompozicija Ogledalo za trio (mecosopran, violončelo i klavir) i kamerni orkestar (gudački ansambl, dve flaute i dva klarineta), napisana je 2012. godine na tekst verbo-voko-vizuelnog dela Reflections Dejvida Tejlora i nekoliko stihova iz pesme Mirror Silvije Plat. Odnos između ogledala, ili površine vode na kojima se reflektuje lik onoga koji u to ogledalo (odnosno vodu) gleda – predstavlja jednu od večnih tema umetnosti. Ogledalo kao simbol drugog ja, ali i kao objekt koji odbija zrak svetlosti, može, bar u meni, pokrenuti splet različitih asocijacija, inicirati moje muzičke ideje i „predodrediti” kompozicione postupke. Tako sam – od Pokretnih ogledala, preko Gledajući u Ogledala Aniša Kapura, u kojima sam se pretežno bavio prevođenjem fizičkog aspekta fenomena ogledala u medij muzike – došao i do filozofskih pitanja identiteta i prolaznosti, kao i pitanja složenih emocionalnih i psihičkih stanja o kojima, u pomenutoj pesmi, svom ogledalu, upečatljivo govori Silvija Plat.
Ostavi komentar