Predavanje „Ekološka politika u Srbiji – stepen usklađenosti sa evropskom ekološkom politikom” održano je u utorak, 30. januara, u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bila je dr Jelena Todorović Lazić.
Ekološka politika, formalno posmatrano, spada u „mlađe” evropske javne politike. Danas, ekološka politika EU predstavlja jednu od najobimnijih politika. NJena obimnost, ali i troškovi usklađivanja, veliki su izazov za državu koja se priprema za članstvo u EU.
– Proces evropeizacije ekološke politike u Srbiji nosi sa sobom mnoštvo izazova među kojima se posebno ističu: formalna usklađenost sa evropskim ekološkim standardima, dobri administrativni kapaciteti na svim nivoima vlasti i uspešna implementacija – objasnila je Todorović Lazić.
Akteri ekološke politike u Srbiji, prema Zakonu o zaštiti životne sredine, jesu: Republika, Autonomna Pokrajina, jedinica lokalne samouprave, preduzeća, druga domaća i strana pravna lica i preduzetnici koji u obavljanju privredne i druge delatnosti koriste prirodne vrednosti, ugrožavaju ili zagađuju životnu sredinu, zatim naučne i stručne organizacije i druge javne službe i građani, njihova udruženja, profesionalne ili druge organizacije.
Kada je reč o ekološkoj politici, Srbija ispašta zbog socijalističkog nasleđa intenzivne industrijalizacije. Ekološka politika se u velikoj meri osmišljava pomoću reaktivnog pristupa, po kome je cilj uklanjanje zagađenja pre nego preventivno delovanje.
Za razliku od razvijenih država Zapadne Evrope, čiji su građani odavno prepoznali važnost ekoloških pitanja, u Srbiji to nije slučaj. Ne samo da raste broj partija zelenih u EU koje čine vladu u mnogim evropskim državama, nego i u Evropskom parlamentu raste broj poslanika zelenih. Zelene partije Srbije na poslednjim parlamentarnim izborima osvojile su ukupno tri mandata, što govori o nedovoljnoj privlačnosti ekoloških tema građanima Srbije.
Menjanje ekološke svesti građana Srbije jedan je od glavnih preduslova za uspešnu ekološku politiku.
– To je moguće uraditi intenzivnim edukacijama građana, nevladinih organizacija, privrednih subjekata, kao i političkih partija. Takođe, podizanju svesti doprinelo bi strože finansijsko kažnjavanje onih koji krše propise, ali i dosledno primenjivanje krivičnih sankcija, za šta je potreban veći broj inspektora i tužilaca obučenih za ekološko zakonodavstvo – zaključila je Todorović Lazić.
Ostavi komentar