Tribina „Demokratsko utemeljenje savremenih političkih sistema” održana je u petak, 21. septembra, u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Lazar Slepčev, politički analitičar i filozof.
Oblikovanje demokratskog poretka i tog oblika vlasti nije išlo po unisonoj recepturi, nego je svaka moderna nacija gradila demokratski model spram svog nasleđa – istorijskog, kulturološkog, religijskog i ekonomskog faktora.
– Nesumnjivi značaj zapadnih demokratija jeste činjenica da one predstavljaju jedan najrazvijeniji deo sveta u smislu oblikovanja političkog sistema. Taj kvalitet širio se Evropom, kasnije na severu Amerike, a tokom 20. veka i šire – rekao je Slepčev i naglasio da je za proučavanje zapadne demokratije značajno i to što sama politička teorija u stopu prati te događaje.
Slepčev je u nastavku predavanja ocenio da se svi slažu u jednom – savremena zapadna demokratija najbolje rezultate dala je u ekonomskoj sferi, s tim što postoji i mišljenje da ne moraju uvek demokratski režimi da nose ekonomski napredak i boljitak. Bilo je primera ekonomskog napretka i pod autoritarnim režimima.
Liberalna demokratija vezuje se za engleskog filozofa DŽona Loka, koji se na neki način suprotstavio Teoriji prirodnog stanja Žan Žaka Rusoa smatrajući da ljudi, podruštvljavajući sebe, bivaju motivisani time da zaštite svoj život, slobodu i imovinu, te da država treba da zaštiti te najelementarnije ljudske potrebe.
Moderni model liberalne demokratije bio je svojstven za period s kraja 19. i početka 20. veka i bazirao se na individualizmu. Karakterisali su ga naklonost prema voluntarizmu i političkoj participaciji.
Nasuprot tome je neoliberalizam, koncept koji ruši sve što je tradicionalno, a nose ga finansijski i interesni krugovi. Postoji shvatanje da određeni broj političkih teoretičara neoliberalni koncept naziva – dedemokratizacijom.
– Nema sumnje da je proces globalizacije jednojajčani blizanac neoliberalnom konceptu te dedemokratizacije – zaključio je Slepčev.
Ostavi komentar