Autor: Marijana Jelisavčić
Otkako je pandemija virusa korona uslovila brojne promene ponašanja na globalnom nivou, mnogi sadržaji pretrpeli su modifikacije, neretko i ukidanje. Zahvaljujući brzom reagovanju i dobroj saradnji predavača i organizatora, tribine održavane pred velikim auditorijumom u Kulturnom centru Novog Sada nisu postale deo ovog rigoroznijeg ishoda, već su premeštene u onlajn format. Međutim, veliko interesovanje za širok spektar tema kojima izlagači obogaćuju znanje gledalaca i slušalaca, potvrdilo se čak i u promenjenom načinu na koji zbog pandemije ovi sadržaji stižu do publike. U godini koja će uskoro biti iza nas, pratioci Jutjub kanala Kulturnog centra imali su priliku da pogledaju tačno 150 tribina. Pregledi snimaka koji su pohranjeni na kanalu i uvek dostupni zainteresovanima, izraženi su impozantnim brojkama koje prelaze i stotine hiljada, a na zahtev pratilaca iz inostranstva, mnogi su prevedeni na engleski, pa čak i francuski jezik. Tim saradnika koji stoji iza tribinskog programa čine ugledni naučnici, analitičari i predstavnici oblasti u kojima publika može pronaći inspirativne, zanimljive, pa i intrigantne teme za čiju obradu izražava interesovanje putem komentara. Imajući sluha za ovakve zahteve, ali i vodeći računa o važnosti obeležavanja važnih godišnjica i jubileja (poput Dana primirja u Prvom svetskom ratu, Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave i mnogih drugih), predavači i organizatori potrudili su se da očuvaju tradiciju i podsete na bitnost poznavanja i poštovanja nacionalne istorije. Osim toga, svaka globalna promena, sa akcentom na one koje imaju uticaj na stanje u našoj državi, postala je predmet tribinskog izlaganja kao munjevito ispraćena i komentarisana aktuelnost. Širok dijapazon predavanja koja smo ove godine bili u prilici da čujemo, dokazuje da svaki gost Jutjub kanala Kulturnog centra Novog Sada može pronaći za sebe zanimljivu, važnu i adekvatnu temu.
Geopolitički analitičar Predrag Rajić, u čijem je fokusu američka politika sa podrazumevajućim istorijskim kontekstom, ali i isticanjem odnosa prema drugim državama s naročitim osvrtom na Srbiju, govorio je na teme: Ko je DŽo Bajden?, DŽo Bajden i Srbi, Obrisi Bajdenove spoljne politike, Kako je pobedio DŽordž Buš 2000. godine?, Prvi mandat DŽordža Buša mlađeg, Drugi mandat DŽordža Buša mlađeg, Prvi mandat Baraka Obame, Drugi mandat Baraka Obame, Kako je vladao Tramp (I, II, III, IV)?. Rajićeva predavanja dragoceni su izvori informacija za svakoga ko se makar u naznakama interesuje za jednu od najvećih svetskih sila i načine delanja njenih predsednika i drugih političkih delatnika.
Politikolog Danilo Koprivica, koji je tradiciju debate i razmene mišljenja sa publikom usvojio i u onlajn formatu, odgovarajući tokom tribina na ranija pitanja i zahteve postavljene u komentarima, nastavio je ciklus „Zelena debata“, proširen novim egzotičnim mestima – istovremeno i poprištima burnih istorijskih zbivanja. U 2021. godini Koprivica je napravio dvanaest „dosijea“: holokaust, Vijetnam, Kmeri, Bokserski ustanak, Hirošima, Buri, Ruanda, Avganistan, Bejrut, Sirija, Iran i Palestina. Ova izlaganja idu u red onih najkomentarisanijih, budući da je reč o pričama širokog spektra praćenih fotografijama, koje osim osnovnih informacija gledaocima pružaju način da se upoznaju sa običajima, kulturom, gastronomijom, istorijskim i političkim previranjima, znamenitostima i zanimljivostima o mestima koja su u fokusu izlaganja.
Dr Jelena Todorović Lazić, naučni saradnik Instituta za političke studije, zaslužna je za rasvetljavanje tema koje imaju veze sa pravom u širem i užem smislu, ali i Evropskom unijom i njenim regulativama. U protekloj godini održala je izlaganja o vladavini prava u sledećim zemljama: Bugarska, Rumunija, Mađarska, Poljska, Hrvatska, Slovenija. Osim toga, govorila je na teme: Mehanizmi kontrole i ravnoteže u Evropskoj uniji, Pravosudni sistem i mehanizmi kontrole i ravnoteže u Srbiji, Borba protiv korupcije i sloboda izražavanja u Srbiji, Srbija i Poglavlje 26, Partije zelenih u Srbiji (I, II). Zahvaljujući tribinama dr Todorović Lazić, prosečnom gledaocu koji nema mnogo dodira sa institucijama i organizacijama koje su ustrojene zakonima i regulisane određenim pravnim normama, ove teme približavaju načine funkcionisanja sistemskog društva. Osim toga, komparativnim pregledom vladavine prava u susednim zemljama tribine pomažu da, primenjujući stečena saznanja, u ovoj postavci pozicioniramo Srbiju.
Istoričar dr Boris Stojkovski, dosledan u obeležavanju važnih jubileja, u minuloj godini prepoznao je povod za formiranje bogatog registra tema koje se dotiču godišnjica značajnih istorijskih zbivanja, rođenja i smrti važnih ispisnika svetske i srpske istorije: Stefan Nemanja i Sveti Sava: utemeljitelji srpskog identiteta, Kralj Milutin – život i delo. Povodom sedam vekova od smrti, Marička bitka. Pogled 650 godina kasnije, Pet vekova od pada Beograda i Srema pod tursku vlast, Tvrtko I Kotromanić – kralj Srba i Bosne, „L’anno dantesco“ 2021. sedam vekova od smrti Dantea Aligijerija, Bordžije – istorija iza intriga, Mediči: novac, politika i umetnost u doba renesanse, Martin Luter. Čovek, delo, tekovine, Franačka država i obnova Zapadnog rimskog carstva, Inkvizicija – od istorije do mita, Atila bič božji i hunska država. Atraktivne teme i slike, stihovi i drugi izvori koji priču dr Stojkovskog ilustruju na velikom ekranu, čine ova predavanja pitoresknim i bogatim minijaturama o ljudima i događajima koji su menjali svet.
Tribine novinara i publiciste Milorada Vukašinovića imale su velikog odjeka među pratiocima Jutjub kanala KCNS u minuloj godini, te su čak tri, na zahtev publike, prevedene na engleski jezik. Geopolitika evrokontinentalizma, Geopolitičnost novog protekcionizma, 24. mart 1999–2021, Bžežinski o Jugoslaviji, Od Mekindera do Vimera, Geopolitika neoglobalizma, Teorija Rimlanda, Posthladnoratovski Rimland, Savet za inostrane poslove (1921–2021): skrivena istorija američke diplomatije, SIO o Jugoslaviji (1921–2021), Misterija Bilderberga, Svet 2021. – teme su na koje je govorio Vukašinović ubirajući simpatije i stičući sve veći značaj u očima onlajn auditorijuma, koji ne oskudeva u pohvalama zbog predstavljanja činjenica koje posredstvom drugih glasila nismo u prilici da saznamo. Jutjub kanal KCNS se na ovaj način potvrdio kao medij koji promoviše manje komentarisane i često tabuizirane teme, poput one o Bilderberg grupi – što je izlaganje koje je za samo mesec dana dostiglo 130 hiljada pregleda.
Master istoričar Ognjen Karanović je 2021. godinu posvetio rasvetljavanju srpsko-hrvatskih odnosa u Drugom svetskom ratu. Krećući se od pojedinačnog ka opštem kako bi u punom kapacitetu predstavio zločine prema srpskom narodu koji su dirigovani i sprovođeni od strane NDH, Karanović je održao seriju veoma praćenih tribina: Holokaust i genocid nad Srbima u zločinačkoj NDH 1941. godine, Logor Jasenovac (I, II), Nasleđe Jasenovca u srpsko-hrvatskim odnosima posle 1945. godine, Sudbina zločinaca iz Jasenovca, Masakr u Prebilovcima 1941. godine, Ustaški zločini u Drakuliću, Šargovcu i Motikama 1942. godine, Hrvatska pravoslavna crkva u NDH, NDH i svet, Istorija NDH od 1942. do 1944. godine, Puč u NDH 1944. godine. Teškim, ali veoma značajnim podsećanjima na stradanja srpskog naroda u ovom periodu, Karanović je doprineo očuvanju sećanja na žrtve koje su ugrađene u temelje našeg kolektivnog identiteta. Osim punog kruga koji je izlaganjima načinio oko monstruozne tvorevine problematične državnosti, Karanović je održao i predavanje na temu Srpske pobede 1918. godine – proboj Solunskog fronta, kojim je ukazao na značaj proslavljanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
Tačno na Dan primirja u Prvom svetskom ratu, o važnosti ovog praznika govorio je istoričar Milovan Balaban. Sa Natalijinom ramondom na reveru, čiju je simboliku u sprezi sa vaskrsnućem srpske vojske na Solunskom frontu objasnio u nastavku predavanja, Balaban je održao tribinu o globalnim prilikama koje su uslovile početak i kraj Prvog svetskog rata. Druge njegove tribine posvećene su portretisanju značajnih državnika i događaja koji su uzrokovali tektonske promene na svetskom nivou, ali i u srpskoj istoriji: Milan Stojadinović: ličnost i politika, Napoleon: ličnost i delo, Unitarizam i federalizam u Jugoslaviji, Značaj otvaranja Solunskog fronta iz ugla velikih sila, Crna Gora i julska kriza 1914, Radikalski pokret u Srbiji na kraju XIX veka, Srbi u Americi: iskušenja doseljenika i verski život (I, II), „Zli dusi“ – totalitarno društvo i velika ideja kod junaka Dostojevskog. Značaj verskih tema, osim posrednim putem u navedenim tribinama, istaknut je u predavanjima o ljudima koji su živote posvetili crkvi: Sveti Sava iznad desnice i levice, Sv. Jovan Kronštatski – svetionik poniženih i uvređenih, Patrijarh German – mučenik ili crveni patrijarh.
Još jedan vrsni portretista među saradnicima tribinskog programa KCNS jeste Lazar Slepčev. Politički analitičar koji je tokom 2021. govorio o brojnim značajnim misliocima hronološki se krećući kroz epohe, gledaocima Jutjub kanala KCNS predstavio je životopise, ideje i politička stremljenja sledećih pregalaca: Heraklit, Protagora i Gorija, Epikur, Plotin, Aleksandar Veliki, Sveti Avgustin, Eurigena, Toma i Skot, Nikolo Makijaveli, Đordano Bruno, Monteskje, DŽon Lok, Edmund Berk. Praveći dijahronijski presek kroz antiku, srednji vek, renesansu i novi vek putem predstavljanja lika i dela značajnih mislilaca, Slepčev je izradio svojevrsne mozaike koji, posmatrani zajedno, postaju portreti celokupnih epoha.
Dr Aleksandra Kolaković, naučna saradnica Instituta za političke studije, kroz seriju predavanja o francusko-srpskim odnosima, markirala je ličnosti koje su imale velikog značaja u uspostavljanju saradnje i prijateljskih odnosa između dve zemlje. Kultura sećanja koju dr Kolaković neguje i na koju upućuje predavanjima na Tribini mladih KCNS, usmerena je na ljude i događaje koji su u protekla dva veka gradili i učvršćivali mrežu intelektualne, političke i, pre svega, kulturne razmene. Teme kojima je dr Kolaković predstavila genezu ovih odnosa bile su: Francuska štampa u doba La Belle Époque, Srpski frankofili i razvoj pozorišta krajem XIX i početkom XX veka, Ernest Deni (1849–1921) – „najveći prijatelj Slovena“, Srpski umetnici i Pariz u doba La Belle Époque, 2021 Année Napoléon: Napoleon Bonaparta i savremena Francuska, Francuski uzori srpskih intelektualaca: Igo, Ten, Dima, Zola i Mopasan, Francuska 14 juli 1938: pogledi srpskih frankofila, Francuski kulturni uticaji među Srbima van Srbije na početku XX veka, Ogist Goven: Zaboravljeni počasni građanin Beograda, francuski diplomata, Naučna saradnja Francuske i Srbije na početku XXI veka, O Srbima i Bugarima krajem XIX veka: francuska perspektiva, Francuska slika Balkana na početku XX veka.
Master istoričar Srđan Graovac čija je pažnja u najvećoj meri bila usmerena na srpske državnike i političare – učesnike događaja koji su u velikoj meri odredili sudbinu naše države, nizom tribina održanih u 2021. upoznao je gledaoce Jutjub kanala KCNS sa dominantnim figurama nacionalne istorije, posmatranim iz jednog drugačijeg ugla. Kao čvorišne tačke minulih stoleća, Graovac je prepoznao mirovne sporazume na kojima su uspostavljane nove granice i određivana dalja politička praksa. Stojan Novaković i nasleđe Berlinskog kongresa, Stojan Novaković – uloga u aneksionoj krizi, Stvaranje Jugoslavije – Vudro Vilson, Stvaranje Jugoslavije – Vudro Vilson i Versajski mir, Stvaranje Titove Jugoslavije i velike sile, Odnosi između Tita i Staljina: uzroci sukoba, Odnosi između Tita i Staljina: epilog sukoba, Goli otok – Titov logor za „grešne“ komuniste, Geopolitička šahovska tabla sveta 2021. godine – teme su Graovčevih izlaganja koja su naišla na odličan prijem i od strane gledalaca komentarisana kao prekopotrebna.
Katolički teolog Goran Šarić održao je seriju izlaganja koja su privukla impozantan broj gledalaca, naročito nakon što su prevedena na engleski jezik. Publika je u najvećoj meri bila zainteresovana za sledeće teme: Poreklo Albanaca, Poreklo Crnogoraca, Alojzije Stepinac – svetac ili zločinac?, Zapadne sile i razbijanje Jugoslavije, Poreklo Slovena, Poreklo Bošnjaka. Tribine koje nisu titlovane, ali čiji pregledi premašuju desetine hiljada jesu: Jasenovac i ustaški genocid u NDH, Propast zločinačke NDH: pacovski kanali i Blajburg, Avganistan – grobnica carstava, Poreklo Vlaha, Doba virusa i doba ljudi – kako su epidemije menjale svet, Franjo Tuđman – lik i (ne)delo. Kao što se broj pristupnika linkovima sa Šarićevim tribinama meri petocifrenim i šestocifrenim brojevima, tako i broj komentara koji se ispod nižu dostiže više hiljada. Intrigantne teme, prezentacije praćene interesantnim fotografijama i navodi svedočanstava koja služe kao potpora iznetim tvrdnjama, u kombinaciji sa oratorskim veštinama Gorana Šarića čine kombinaciju koja pobuđuje veliko interesovanje gledalaca najrazličitijih profila.
Dr Miloš Savin, baštinik ideje podsećanja na zapostavljene, a važne ličnosti i događaje iz ranijih vekova, naročito na području Vojvodine, i ove je godine nastavio misiju buđenja svesti savremenika o idejama i stremljenjima naših predaka, što su temelji na kojima je nastala država kakvu danas poznajemo. Dr Savin govorio je na teme: Političke pouke elibertacije Novog Sada, Politika oportuniteta među Srbima u Ugarskoj, Srpski politički faktor u Ugarskoj u prve dve decenije XX veka, Politička uloga dr Miladina Svinjareva, Političke aktivnosti braće Jakšić početkom XX veka u Vojvodini, Srpsko društvo u Vojvodini u prvoj polovini XIX veka, Seoba Srba 1690. – političke posledice, Uspon i pad srpskog liberalizma u Vojvodini, Politički lik Ignjata Martinovića, Politička uloga dr Otoa Rota, Sve vojvode Srpske Vojvodine, Ideje Francuske građanske revolucije među Srbima u Vojvodini. Tribine dr Savina značajan su putokaz svakome ko se interesuje za politička i kulturna dešavanja na prostorima naseljenim Srbima, naročito u XIX veku.
Osim navedenih izlagača, koji se svakog meseca pratiocima tribinskog programa KCNS obraćaju novim povodima, predstavljajući aktuelne teme i značajne ličnosti i događaje, Jutjub kanal je ove godine bogatiji i za nekoliko novih lica. Vladimir Pavlov, nekadašnji generalni konzul Republike Srbije u NJujorku i Torontu, u dva navrata je govorio na temu Susret istorija, gde je predstavio diplomatske i političke biletaralne odnose između SAD i Srbije u rasponu od pet vekova. Ove godine su tribine održali i pratiocima programa KCNS već poznati izlagači, doktoranti Fakulteta političkih nauka, Mirela Lončar i Milan Vukelić. Lončar je predstavila Autentičnost političkog sistema savremenog Meksika povodom obeležavanja tri značajna jubileja – pet vekova od pada astečke prestonice Tenočtitlan pod vlast Španaca, sedam vekova od osnivanja tog grada i dvesta godina od nezavisnosti Meksika. Milan Vukelić, specijalizovan za pitanja religijskog fundamentalizma i ekstremizma, govorio je na temu DŽihad u Avganistanu i uspon talibana. Ambasador Mađarske NJ. E. Atila Pinter, koga su srdačno dočekali i pozdravili gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i direktor Kulturnog centra Novog Sada Bojan Panaotović, održao je studiozno predavanje na temu Uloga Mađarske u međunarodnim odnosima XXI veka, gde je, između ostalog, istakao veličinu i značaj prijateljstva između Mađarske i Srbije.
Iako je, posmatran hronološki, raspon tema koje su saradnicima tribinskog programa KCNS ove godine bile u fokusu veoma širok, ovaj spektar nipošto nije disperzivan već ukazuje na potrebu da se govori o različitim dešavanjima koja su imala velikog odjeka u svetu, sa naročitim osvrtom na našu zemlju. Primetno je da se nekoliko izlagača bavilo sličnim temama, kao što su Jasenovac i Avganistan, što samo svedoči o potrebi da se pričom ukaže na važnost, ali i da se neguje kultura sećanja, naročito kada je reč o pitanjima koja su nikla na kostima velikog broja žrtava. Kulturni centar Novog Sada će i u narednom periodu nastaviti sa tradicijom održavanja tribina iz najrazličitijih domena, posredstvom kojih će gledaoci moći da dopune, obnove i prošire svoje znanje, ali i da steknu neke nove uvide. Za to će se pobrinuti naši stručni predavači, kojima će se od januara pridružiti i Muharem Bazdulj. Sve dok su na snazi epidemiološke mere, ranije uspostavljeni dijaloški format biće omogućen putem diskusije i sugestija u komentarima na Jutjub kanalu KCNS, sa nadom da ćemo se ubrzo vratiti na živu reč.
Foto: privatna arhiva
Ostavi komentar