U petak, 8.05.2015. godine, na Tribini mladih održana je promocija knjige magistra Divne Bijelić, pod nazivom “Poreklo i teorija aforizma.” Prijemu su prisustvovale brojne zvanice iz akademskih i kulturnih krugova, dok su u samom razgovoru i jezgrovitoj diskusiji učestvovali: Milica Jeftimijević Lilić, Dobrivoje Stanojević, Divna Bijelić, a domaćin je bio Nedeljko Mamula.
Samo veče je proteklo u zanimljivom tonu, te je prosečni poznavalac ove pomalo zanemarene i marginalizovane književne forme, mogao doznati dosta o njenom istorijskom razvitku, kao i o samom postanku. Upravo je to bio sjajan povod da se pomenu čuveni Vajldovski zapisi, večni citati iz Odiseje, ali i problematika malog naroda i književne scene.
Po rečima Milice Jeftimijević Lilić, aforizam predstavlja svojevrsnu duhovnu terapiju, ali takođe i izazov i opasnost. On se bavi društvom i problemima i svakako nije ravnodušan prema njima. Sa druge strane profesor Dobrivoje Stanojević se vešto osvrnuo na sitne samosvojstvenosti našeg mentaliteta, i na izvesnu ljudsku neovisnost, koju smo teškom mukom kroz istoriju sačuvali.
Nakon uspešne promocije, uradili smo i intervju sa Divnom Bijelić, koji vam ovom prilikom i prenosimo.
U američkoj književnosti smo imali primer buntovnog Selindžera, pisca koji je mimo svih kanona uveo neku vrstu nekonvekcionalnog dijaloga u svoja ostvarenja, ako se složimo sa činjenicom da sada živimo u turbulentnim vremenima, koliki su izgledi da sam aforizam zaživi u svakodnevnom jeziku?
-Vođeni svakodnevnim problemima, ljudi su beskopromisno postali skloni žaokama satire i sarkazma, i to je ono što je svakako evidentno. Danas se doduše, aforizam ne bavi bolešću pojedinca, već isključivo bolešću i boljkama društva, koje se manifestuju na svakom koraku. Živimo u stresnom veku, u kome prednjače depresija i aksioznost, te sam aforizam često predstavlja misao oslobođenja.
Poznato je da je haiku poezija naširoko zastupljena u našoj književnosti. Po izvesnim podacima se čini, kako smo drugi među prvima, tačnije zemlja koja se ravnopravno takmiči sa Japanom. Postoje li izvesne indicije, da sam aforizam postane naša književna perjanica?
-To je stara vest. Aforizam je odavno potisnuo haiku formu. Problem je u tome, što je aforizam nedovoljno istražen, a tom temom se najbolje bavi moj master rad, o srpskom političkom aforizmu.
Postoji li problem aktuelnosti političkih aforizama?
-Donekle. Postoje univerzalni, uvek aktuelni politički aforizmi, ali isto tako postoje i oni svakodnevni, čije je trajanje u izvesnoj meri limitirano.
Kakva budućnost čeka aforizam?
-Istina je da će biti više uvažen. Aforizam nije dosetka ili vic, aforizam je iznad njih. On je sublimiranija i sadržajnija poruka.
Sveopšti zaključak je da preovladava pozitivna ocena, kako o samoj uspelosti organizacije, tako i o samoj budućnosti, ali i neistraženom potencijalu aforizma na ovim prostorima.
Foto: Milica Stojanac
Ostavi komentar