29.10–04.11.2020.
Deveti Gete FEST održaće se ove godine onlajn.
Glavni organizator je kao i uvek do sada Gete-institut, a stalni partneri Gete Festa su Kulturni centar Beograda, Kulturni centar Novog Sada i Niški kulturni centar.
NJegov moto glasi „Novo vreme, novi svet“. LJubiteljima filma ponudiće odabrane filmove sa Berlinala 2020. i najvažnije aktuelne dobitnike Nemačke filmske nagrade.
Besplatni striming filmova je omogućen registrovanim korisnicima. Ukoliko posetilac nema otvoren nalog, registacija je jednostavna. Korisnik ima izbor da se prijavi putem registrovane imejl adrese ili Fejsbuk naloga. Uputstvo za gledanje filmova preko platforme je na linku: https://mojoff.net/uputstvo/ Filmovi su dostupni na platformi mojoff.net 24 sata od vremena navedenog u programu.
„Dragi filmofili,
U novoj reklamnoj kampanji jedan poznati lanac restorana brze hrane tvrdi: „Neke stvari se nikada ne menjaju“. U Srbiji, zemlji džinovskih pljeskavica, dobro začinjenih ćevapa i drugih gastronomskih zadovoljstava iz najgore noćne more svakog vegetarijanca, sada nam, tako, sa nebrojenih reklama blješti big mek, takoreći kao kupovni, mesnati dokaz kontinuiteta u nestabilnim vremenima. Američki san još uvek živi, bar u reklami i fikciji. Taj san donedavno niko nije znao da nam servira bolje od Holivuda. Čitav svet gleda, čitav svet grize mamac, ili big mek.
Da li je tačno da se neke stvari nikada ne menjaju? Što se tiče filmske industrije, izgleda ipak nije. Priča se da filmska produkcija, marketing i recepcija u poslednje vreme doživljavaju korenite promene, i to ne tek od početka pandemije. Holivud je dobio konkurenciju. Najveća konkurencija pritom mu, naravno, nisu nemački filmski studiji koji već 120 godina proizvode pokretne slike, kao Babelsberg kraj Potsdama, Boklemind kod Kelna i minhenska Bavarija. Filmovi iz Nemačke uvek su bili drugačiji, takoreći van konkurencije, specifični, a neretko i pomalo neobični. Prema mom mišljenju, oni su tematski usredsređeniji (Čas nemačkog), društveno relevantniji (Berlin Aleksanderplac) i manje politički korektni (The Trouble With Being Born). A po pravilu i jeftiniji.
Nemački filmovi iz 2020. godine su kao pljeskavice evropske arthouse produkcije. Oni su manje komercijalni od holivudskih i srodnih produkcija, ali zato hranljiviji – da ostanemo pri gastronomskim metaforama. Ako ste već dugo poklonik Gete FEST-a, o kome je ovde zapravo reč, onda sve to već odavno znate. A ukoliko ove godine prvi put pratite naš festival, nadamo se da ćete uskoro i sami videti i doživeti savremeni nemački film, i da ćete uživati u njemu. Jer upravo to je naš cilj, i upravo vam to obećavamo. Ove ćete jeseni na Gete FEST-u iz dana u dan tokom čitave sedmice moći da gledate aktuelne igrane filmove iz Nemačke, u izboru Sunčice Šido, u originalu sa srpskim titlovima. Pritom se Gete FEST 2020. po prvi, a nadamo se i poslednji put, održava potpuno u vidu onlajn striminga, takoreći kao kućni bioskop.
Ne bojte se, nećemo mnogo kukati, nećemo previše često spominjati onu groznu reč na c ili k, kako je već ko piše, ali svi mi filmofili odlično znamo da se ništa ne može meriti sa zajedničkim filmskim doživljajem u mraku bioskopske dvorane. Neke se stvari zaista nikada ne menjaju. Ali ponekad se ipak moramo prilagoditi okolnostima, da bismo opstali.
I zato vas, dragi ljubitelji nemačkog filma u Srbiji, od srca pozivam da od 29. oktobra 2020. pratite Gete FEST u ovom, drugačijem izdanju. Izdvojite malo vremena, kliknite na plej i priuštite sebi kinematografsko zadovoljstvo bez ulaznica, bez virusa, ali zato vrhunskog kvaliteta, kao i uvek. Uživajte!”
Frank Bauman, Direktor Gete-nstituta u Beogradu
„Da li bi da nije bilo pandemijskog ludila, jer kako da nazovemo transformaciju čitavog sveta ka novim pravilima života, Gete FEST umesto u dvoranama kulturnih centara u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, bio prikazan u vašim domovima?
Za nama su novi uvidi u naš i svet oko nas. Sve zvoni od novih zvučnih i ključnih reči: koronavirus, fizička distanca, lockdown, ispravljanje krive, (samo)izolacija, karantin, homeoffice (if office at all), imunitet (stada), širenje lažnih informacija, menjanje algoritama, anti-mobility. Kao posledica, novi formati programa u svim oblastima umetnosti i kulture. Digitalizacija. Ulazak u virtuelne prostore.
Na 70. berlinskom međunarodnom filmskom festivalu, poslednjem tih razmera održanom u stvarnim fizičkim prostorima na samom početku pandemije Kovid-19, nastao je temelj izbora filmova, sa tihom slutnjom onoga što će uslediti, jer korona je Nemačku izgleda posetila pre Srbije.
U želji da sačuvamo sve nas, i uz duboko saosećanje sa kulturnim centrima čije bioskopske sale ovih dana oprezno otvaraju svoja vrata, odlučili smo da Gete FEST ovoga puta igramo u najbezbednijem prostoru u svakom smislu — do sada pune sale ovoga puta zameniće dnevne sobe pune ukućana i prijatelja, razgovori nakon filmova, koje smo tako rado vodili sa vama u kulturnim centrima, nastaviće se — u ambijentu naših domova. Sa namerom da kao i do sada izborom filmova pokrenemo diskusije koje stvaraju nove narative, predstavljamo vam program ovogodišnjeg izdanja naše smotre nove nemačke produkcije.
Na otvaranju nas čeka veliko filmsko ostvarenje Berlin Aleksanderplac nemačkog reditelja avganistanskog porekla Burhana Kurbanija. Nominovan u čak 11 kategorija, pored „Srebrnog medveda” za najbolji igrani film, osvaja nagrade u kategorijama: najbolja muška sporedna uloga (Albreht Šu), kamera (Joši Hajmrat), filmska muzika (Daša Dauenhauer) i scenografija (Zilke Bur). Pred nama je nova adaptacija jednog od najznačajnijih romana nemačke moderne iz 1929. Berlin Aleksanderplac Alfreda Deblina. Nakon filma Priča o Francu Biberkopfu Fila Jucija iz 1931, zatim veoma uticajne TV-serije velikog Fasbindera 1980, Kurbani nam svojim filmom 2020. otvara mnoga važna pitanja na temu migracija, rasizma i modernog ropstva. U novom Kurbaniju Franc Biberkopf je afrički migrant iz Gvineje Bisao, koji se obreo u berlinskom parku Hazenhajde, poznatom po dilovanju droge i u noćima berlinskih klubova natopljenim demonskim simbolima kapitalizma. Jedan od klubova nosi naziv Novi svet. Koristeći se montažom vezanom za motive kao sredstvom pripovedanja i potpuno novim jezikom, Deblinu maestralno uspeva poetizacija velegrada, dok kod Kurbanijevog modernog metropolisa, meta-naracija iz of-a Jele Haze sa pasažima citata iz romana, daje ženski ugao posmatranja Franca Biberkopfa. Posebna preporuka za ovaj izuzetno provokativni zvučno-vizuelni aranžman epske drame sa mnoštvom podteksta.
Film Usmeni dogovor Ilkera Čataka osvojio je „Bronzanog medveda” za najbolji film i druge nagrade. Još jedan film sa temom migracija. Na plaži turskog turističkog rizorta Nemica, pilotkinja, suočena sa dijagnozom teške bolesti, sreće anatolskog žigola (koji je to postao silom prilika datog trenutka) koji sanja o Nemačkoj. Ane Rate-Pole glumi senzacionalno svedeno. Sa scenaristom Nilsom Monom, Čatak odlučuje da poigravanjem stereotipima dozvoli proboj njene hladne i naizgled cinične fasade uz pasaže komičnih dijaloga.
Dok budete gledali film Auerhaus Nele Leane Folmar, smešten na jug SR Nemačke ranih 80-ih, dugo će vam u glavi odzvanjati pesma Mednesa Our House. Atmosferičan film zasnovan na dirljivom, istoimenom out-of-ejdž romanu Bova Bjerga, neverovatno komičnom i istovremeno punom melanholije, didaktizovanom u Nemačkoj i prepoznatom od strane svih generacija. Ovim filmom rediteljka postavlja pitanje da li je moguće na pitak način ispričati priču o depresiji i oćaju bezizlaznosti, tako tipičnom za period puberteta. Nadamo se predvečernjoj porodičnoj projekciji nakon koje će različite generacije gledalaca razmenjivati mišljenja i učiti jedni od drugih.
Adaptaciju romana Čas nemačkog iz 1968. godine, postratnog nemačkog pisca Zigfrida Lenca, nakon ekranizacije 1971. donosi nam istoimeni film Kristijana Švohova i njegove majke Hajde kao scenaristkinje. Kao univerzalna parabola o tome šta fašizam može da učini pojedincu, porodici i zajedništvu, film je značajan za sadašnji trenutak u kome, po rečima reditelja, u nemačkom društvu cirkulišu diskriminacija i rasističke ideje, jer pokreće pitanje granica obaveze lične odgovornosti.
Lekcije Gete FEST-a nastavljaju se filmom Časovi persijskog Vadima Perelmana, kanadsko-američkog reditelja ukrajinskog porekla u rusko-nemačko-beloruskoj koprodukciji, premijerno izvedenog na Berlinalu. Ovog puta literarni osnov leži u kratkoj priči Pronalaženje novog jezika Volfganga Kolhazea. Inspirisan istinitim događajima, film preispituje teme sećanja, pamćenja, identiteta, povezanosti jezika i identiteta, i moći rezilijentnosti. Jedan od zanimljivih elemenata filma je svakako izmišljeni farsi jezik kome maestralnog Larsa Ajdingera uči argentinski glumac Nahuel Perez Bisayart.
Na prošlogodišnjem Gete FEST-u predstavili smo vam film Jana Olea Gerstnera Lara, a ove godine smo za vas odabrali film Audicija rediteljke i koscenaristkinje Ine Vajse i grandiozne Nine Hos u glavnoj ulozi. Jedna od značajnih tema koja je obeležila mnoge nemačke filmove predstavljene na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu su asimetrični odnosi. U ovoj uzbudljivo konstruisanoj studiji karaktera, porodičnoj drami i psihološkom trileru, Ana Bronski (Nina Hos) je u mreži odnosa sa muškim protagonistima: otac, muž, ljubavnik, kolega, sin i učenik violine, u rascepu između discipline i nedostatka kontrole, potrage za savršenstvom i straha od neuspeha.
Posebnu pažnju želimo da vam skrenemo na provokativan film The Trouble With Being Born Sandre Folner, imenjaka Sioranovog dela, koji je bio predstavljen u najmlađoj sekciji Berlinala Encounters usmerenoj ka jačanju u estetskom i strukturnom smislu izazovnih dela nezavisnih i inovativnih filmskih stvaralaca. Nagrađen specijalnom nagradom žirija Encounters, dobitnik četiri nagrade na festivalu Dijagonale za najbolji film, scenario, montažu, glumu i drugih nagrada. Film o egzistencijalnoj krizi androida Eli. Ne, kao što bi na prvi pogled delovalo, SF koji razmatra šta bi moglo da se desi u (bliskoj) bududnosti, već film koji reflektuje određeni aspekt trenutne realnosti preispitujući kategorije sećanja, identiteta i roda. Rediteljka kaže da razume da su nekome neke scene šokantne, ali da u svetu koji je sve više „virtualizovan“ mi već možemo da projektujemo misli i želje u druge ljude. Hrabro manirizovana dekonstrukcija Pinokija.
Kroz sve filmove provlači se nit novog početka, prelomnog trenutka epohe, života pojedinca, androida, osvajanje novih prostora i sloboda.”
Selektorka Sunčica Šido, koordinatorka programa kulture Gete-instituta
Program festivala možete preuzeti ovde.
Ostavi komentar