SAVREMENA KNJIŽEVNOST U SREDNJOŠKOLSKIM NASTAVNIM PROGRAMIMA BOSNE I HERCEGOVINE

(II DEO: FEDERACIJA BiH)

Autor: msr Vladimir Papić

Analizu pozicije savremene književnosti u srednjoškolskim nastavnim programima Federacije Bosne i Hercegovine ćemo prvenstveno zasnivati na udžbenicima izdavačke kuće Sarajevo Publishing, jedinog izdavača koji poseduje celovit komplet udžbenika od prvog do četvrtog razreda gimnazije za BHS jezik i književnost na teritoriji FBiH. S obzirom na to da u Federaciji obrazovanjem upravlja „u svakom od deset kantona kantonalno ministarstvo obrazovanja (i nauke, ili i znanosti, kulture i športa, i sl.)” (Veličković 2015: 8), ovo jesu jedini udžbenici koji bi mogli da se (u kontinuitetu) koriste tokom celog srednjeg obrazovanja u svim bošnjačkim kantonima, nezavisno od međusobnih razlika u propisanim nastavnim programima. Hrvatski kantoni neće biti predmet analize zbog toga što se u njima u nastavi Hrvatskog jezika i književnosti koriste prilagođeni udžbenici hrvatskih izdavača (udžbenici Naklade Alfa Mostar i Školske naklade Mostar, koji su zasnovani na izdanjima zagrebačke Alfe i Školske knjige).

U Čitanci za prvi razred gimnazije Zdenka Lešića (2008), savremena književnost je obuhvaćena poglavljima posvećenim uvodu u proučavanje književnosti, unutar oblasti „Književnost kao umjetnost riječi i kao ljudski razgovor”. Ova oblast obuhvata poeziju Antuna Branka Šimića („Pjesnici” i „Opomena”), Muse Ćazima Ćatića („Ja sam vjerni rob ljepote”), Antuna Gustava Matoša („Jesenje veče”), Tina Ujevića („Most na Miljacki” i „Pobratimstvo lica u svemiru”), Izeta Sarajlića („Sarajevo”), Vaska Pope („San belutka”), Hamze Hume („Hercegovački pejzaž”), Feride Duraković („Gost je otišao, dobro veče”), Abdulaha Sidrana („Hoće li išta o meni znati”), Maka Dizdara („Zapis o odlasku”), Ilije Ladina („Odisej piše pismo Penelopi”) i Stevana Tontića („Odisej Penelopi”), kao i narodnu lirsku pesmu „Čudo”. Prozni pisci zastupljeni u uvodnom poglavlju Čitanke za prvi razred jesu: Dario DŽamonja („Ratna priča”), Antoan de Sent Egziperi (Mali Princ), Hasan Kikić („Dedija”), Meša Selimović (Tvrđava), Horhe Luis Borhes („Životopis Tadea Isidora Kruza”), Ćamil Sijarić („Hasan, sin Huseinov”), Alma Lazarevska („Pozdrav iz opkoljenog grada”), a u njega je uključena i narodna pripovetka „Djevojka brža od konja”, kao i Andrićev govor prilikom dobijanja Nobelove nagrade („O priči i pričanju”).

Problem nastavnih programa i udžbenika nacionalne grupe predmeta u Bosni i Hercegovini vidljiv je i kada su u pitanju čitanke. Deluje da je naklonjenost sopstvenom narodu još uvek nepremostiva – udžbenici za Republiku Srpsku i hrvatske kantone pisani su isključivo iz perspektive naroda kom autori i većina učenika pripadaju, dok se u udžbenicima BHS književnosti i jezika primećuje težnja ka objektivnom sagledavanju zajedničke književne prošlosti, ali je uprkos tome očigledna favorizacija književnosti naroda kom autor svakog pojedinačnog udžbenika pripada (Lešić 2006; Lešić 2008; Spahić 2003; Spahić–Kunić 2005).

Čitanka za 4. razred gimnazije Vedada Spahića (2003) obuhvata dve velike programske celine: „Savremena svjetska književnost” i „Savremena književnost naroda Bosne i Hercegovine”. Za razliku od nastavnih programa u Republici Srpskoj, koji kanon svetske književnosti zasnivaju na delima Borhesa, Kamija, Bulgakova, Beketa, Eka, Hesea i pesnika HH veka, udžbenici u Federaciji BiH obuhvataju širi izbor iz dela autora savremene svetske književnosti. Uz dramu Čekajući Godoa, kao i romane Stepski vuk, Majstor i Margarita, Stranac i Ime ruže, u čitanci se nalaze i dela T. S. Eliota („LJubavna pjesma DŽ. Alfreda Prufroka”), Borisa Leonidoviča Pasternaka („U svemu bih htio doći…”), Ernesta Hemingveja (Starac i more), Horhea Luisa Borhesa („Pjer Menar, pisac Don Kihota”), Margerit Jursenar (Hadrijanovi memoari), Nagiba / Nedžiba Mahfuza (Razgovori na Nilu) i Gabrijela Garsije Markesa (Sto godina samoće).

Poglavlje „Savremena književnost naroda Bosne i Hercegovine” obuhvata 42 književna i esejistička dela na manje od 180 stranica udžbeničkog teksta. Kao pesnici su predstavljeni Ivan Goran Kovačić (Jama), Nikola Šop („Krov”), Oskar Davičo („Hana”), Skender Kulenović („Stećak”, „Svejedno”), Mak Dizdar („Slovo o čovjeku, prvo”, „Zapis o lovu”, „Gorčin” i „Modra rijeka”), Vesna Parun („Ti koja imaš nevinije ruke”), Vasko Popa („Očiju tvojih da nije”, „Na čiviluku”), Dara Sekulić („Imela, pjesma”, „Ave Marija”), Veselko Koroman („Kako je strahobno”, „Čestice”, „Jutarnje glose”), Abdulah Sidran („Zapis o čudu”, „Bašeskijina samoća”, „Bepo”) i Marko Vešović („Bijeli glog iz Papa”). Prozaisti zastupljeni u ovom udžbeniku jesu: Ivo Andrić (Prokleta avlija), Vladan Desnica (Proljeća Ivana Galeba), Meša Selimović (Derviš i smrt), Skender Kulenović (Ponornica), Ranko Marinković („Ruke”), Ćamil Sijarić („Hrt”), Branko Ćopić (Bašta sljezove boje), Risto Trifković („Nedjeljne šetnje”), Derviš Sušić („Kaimija”), Vitomir Lukić (Hodnici svijetloga praha), Alija Isaković („Kaskade”, „U pohode Siriji”), Anđelko Vuletić („Deveto čudo na istoku”), Danilo Kiš („Krmača koja proždire svoj okot”), Mirko Kovač (Ruganje s dušom), Nenad Radanović („Sat”), Nedžad Ibrišimović (Ugursuz), Jasmina Musabegović (Skretnice), Irfan Horozović („Zelena deva”) i DŽevad Karahasan (Šahrijarov prsten). Esejističke tekstove zastupljene u ovom udžbeniku potpisuju Midhat Begović („Gojin ‘idioma universal’ ili na stepenicama apstrakcije”), Zvonko Kovač („Ogled o eseju”), Slobodan Blagojević („Predgovor Antologiji bosanskohercegovačke poezije dvadesetog stoljeća”) i Marina Katnić Bakaršić („Narativne čarolije Hiljadu i jedne noći”).

Najuspešniji poduhvat na polju nadnacionalnog pristupa književnosti ostvario je autorski tim čitanki Svezame, otvori se namenjenih učenicima od V do IX razreda osnovne škole, dok je na srednjoškolskom nivou to u najvećoj meri pošlo za rukom Nedžadu Ibrahimoviću i Enveru Kazazu u Čitanci za IV razred gimnazije (Ibrahimović–Kazaz 2003).

Ova čitanka je u najvećoj meri srodna kanonu predstavljenom u prethodno opisanom udžbeniku Vedada Spahića, ali unekoliko proširuje njegove okvire i usložnjava koncepciju i raspored udžbeničkog teksta. Nakon eseja „Čitanje produžava život” Umberta Eka, sledi poglavlje „Modernizam u svjetskoj književnosti”, koje obuhvata dela M. Jursenar, Bulgakova, Hesea, Kamija, Hemingveja, Beketa i Mahfuza. Savremenoj svetskoj književnosti je posvećeno i poglavlje „Postmodernizam u svjetskoj književnosti”, u koje autori uvrštavaju dela Borhesa („Vavilonska biblioteka”), Markesa, Eka, Kalvina (Ako jedne zimske noći neki putnik), Barnsa (Floberov papagaj), Hornbija (Stadionska groznica), Gospodinova (Prirodni roman), kao i odlomak iz Carstva znakova Rolana Barta.

Celina „Modernizam u bosanskohercegovačkoj, hrvatskoj i srpskoj književnosti” obuhvata dela I. G. Kovačića, Andrića („Most na Žepi”, Prokleta avlija), Daviča, V. Parun, Desnice, Dizdara („Modra rijeka”, „Zapis o vremenu”, „Kolo bola”), Selimovića, Pope („Pre igre”, „Klina”), Ćopića („Pohod na mjesec”), Marinkovića, Sijarića („Koza”), Sušića, Šopa („Svemirski pohodi”, „Ostani, Isuse”), Kulenovića („Prh”, „Stećak”, Ponornica), Trifkovića, Radanovića („Kristina Benkova”), Ilije Ladina („Prazan list”, „Proljeće na groblju”), Lukića („Zelena zmija na suncu”), Isakovića („Taj čovjek”), Ibrišimovića, Sidrana („Ars poetica”, „Uzevši kost i meso”), Koromana („Čestice”, „Treba naći četiri načina”), Vešovića („Na majčinom grobu”, „Bijeli glog iz Papa”), Stevana Tontića („Kuća u nebu”, „Crna je mati nedjelja”) i Ivana Lovrenovića (Putovanje Ivana Frane Jukića). Poglavlje „Postmodernizam u bosanskohercegovačkoj, hrvatskoj i srpskoj književnosti” obuhvatilo je dela Kiša (Grobnica za Borisa Davidoviča), Kovača, Horozovića („Moć sablje”), Karahasana, Mileta Stojića („Knjižicu anđelu iz ruku”, „Djevojke moje mladosti”), kao i dramu Kad bi ovo bila predstava Almira Imširevića.

U pitanju je i jedina čitanka na srpskohrvatskom jezičkom području koja poseduje posebno poglavlje „Feminizam i ženska književnost”. U njemu su prikazane istorija i teorija feminizma i ginokritike, teorijski tekstovi Emili Martin („Naracije tijela, granice tijela”) i Suzan Bordo („Tijelo i reprodukcija ženstvenosti”), kao i izbor iz poezije i proze šest savremenih bosanskohercegovačkih autorki: Feride Duraković („Beba s kosom”), Bisere Alikadić („Vrt naslada ili šta uraditi sa svojim starim tijelom”), Mubere Pašić („In memoriam”), Nermine Omerbegović („Pisati”), Šejle Šehabović („Šminka”) i Aleksandre Čvorović („Porodično stablo”). Ova čitanka predstavlja dobro polazište za autore koji bi pisali nove udžbenike u FBiH, zasnovane na kurikularnoj reformi.

Kurikularna reforma se danas odvija u dva kantona FBiH – Sarajevskom i Zeničko–dobojskom kantonu i u njenom fokusu su ishodi učenja. Oblasna struktura predmetnog kurikuluma BHS jezika i književnosti u ZDK podrazumeva čitalačku pismenost, jezičku pismenost i medijsku pismenost, dok KS predmetne oblasti deli prema jezičkim veštinama: temeljne sposobnosti čitanja i pisanja, pisanje i usmeno izražavanje i slušanje. Usmerenost ka ishodima umesto ka sadržajima, promena je koju su pre FBiH u nastavi (sa manje ili više uspeha) počeli da implementiraju Crna Gora, Hrvatska i Srbija. Problemi sa kojima se susreću nastavnici u FBiH jeste nepostojanje udžbenika koji bi pratili kurikularnu reformu, već je nužno korišćenje postojećih udžbeničkih sredstava. Uvidom u novi kurikulum Zeničko–dobojskog kantona, stiče se utisak da on nije pisan da bi po njemu nastajali novi udžbenici, već su u kurikulum implementirani programski sadržaji već postojećih i umnogome zastarelih i prevaziđenih udžbenika. Obavezni deo nastavnog programa za prvi razred podrazumeva književna dela dostupna u Čitanci Zdenka Lešića, dopunjena pričom „Asag” Miljenka Jergovića (iz knjige Inšalah, Madona, inšalah), dok se među dodatnim tekstovima nalaze i dela Hemingveja, Borhesa („Alef”), Tarika Alija (U senci nara), kao i izbor iz zbirke priča Smrt u muzeju moderne umjetnosti Alme Lazarevske. Obavezan program za četvrti razred dopunjen je delima B. Alikadić, I. Brešana (Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja), J. Dautbegović, I. Lovrenovića (Liber memorabilium), H. Murakamija (Kafka na obali mora), D. Ovčine (Kad sam bio hodža), F. Duraković i M. Jergovića (Freelander). Među dodatnim tekstovima u ovom razredu nalaze se i Sofijin svet Justejna Gordera, kao i dela Vešovića, Brke, Imširevića, Lane Bastašić (Uhvati zeca), B. Bajramovića i drugih savremenih autora.

Lista predloženih tekstova reformisanog programa u Kantonu Sarajevo, znatno se proširuje kada su u pitanju preporučena dela klasične i savremene svetske, bosanskohercegovačke i drugih južnoslovenskih književnosti. Među autorima svetske književnosti ističu se Rej Bredberi, Selindžer, DŽ. K. Rouling, Orvel, Tolkin, Maluf, Akutagava, Kadare, Murakami, Karver, Peljevin, Šimborska, Prever, Jonesko, Fauls, Šlink, Barns, Hoseini, LJosa, Ondatje, Kundera, Pirandelo, Fokner, Breht, Sartr, Pamuk, S. Plat, E. Šafak, Kalvino i Ali. Zastupljen je i znatno širi izbor dela južnoslovenskih autora: Jergovića (Sarajevski marlboro), DŽumhura (Nekrolog jednoj čaršiji), Antića, D. Maksimović, N. Veličkovića, Hemona, Zaimovića, Pavića, Slobodana Novaka, Brešana, D. Cvijetića, L. Kalamujić, S. Asotić, A. Tikveše, Ovčine, Šehića, Mehmedinovića, Čolakovića i drugih. Na spisku predloženih sadržaja dominiraju bošnjački autori i teme dela koje se tiču najskorije istorije Bošnjaka, čime se željena predstava o zajedničkim programima i udžbenicima BHS jezika i književnosti opovrgava i potvrđuje (jedno)nacionalna priroda svakog od nastavnih programa koji su propisani u bošnjačkim i hrvatskim kantonima FBiH, odnosno Republici Srpskoj.

LITERATURA I IZVORI:

1. Veličković, N. (2015). Školokrečina: nacionalizam u bošnjačkim, hrvatskim i srpskim čitankama. Sarajevo: Mas Media – Fond za otvoreno društvo BiH.
2. Ibrahimović, N., Kazaz, E. (2003). Čitanka za IV razred gimnazije. Sarajevo: OKO.
3. Lešić, Z. (2006). Čitanka za drugi razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing.
4. Lešić, Z. (2008). Čitanka za prvi razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing.
5. Spahić, V. (2003). Čitanka za četvrti razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing.
6. Spahić, V., Kunić, M. (2005). Čitanka za treći razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing.
7. Online platforma za kurikulum Kantona Sarajevo: https://kurikulum.ks.gov.ba/. Pristupljeno 4. 6. 2025.
8. Online platforma za kurikulum Zeničko-dobojskog kantona: https://kurikulumpzzdk.ba/. Pristupljeno 4. 6. 2025.