Autor: dr Jelena Todorović Lazić
Prema Izveštaju iz 2002. godine, Češka je nastavila da ispunjava političke kriterijume iz Kopenhagena. Usvojila je konačno i Zakon o državnoj službi koji uspostavlja pravni okvir za centralnu javnu upravu i reformiše postojeće aranžmane u nizu ključnih oblasti. Zakon predviđa postepenu primenu njegovih odredbi tokom prelaznog perioda koji se može produžiti do kraja 2006. godine kako bi se obezbedilo dovoljno vremena za pažljivu i temeljnu primenu. Ipak, bilo bi poželjno da se potpuna implementacija postigne što je pre moguće, kako bi češka javna uprava bila bolje opremljena da se nosi sa dodatnim zahtevima nastalim pristupanjem Evropskoj uniji. Reforma pravosuđa je ostvarila dalji napredak, posebno uvođenjem novog sistema upravnog prava i implementacijom pojednostavljenog Zakona o krivičnom postupku. Međutim, potrebni su dalji napori da se smanji dužina sudskih postupaka, posebno u građanskim predmetima. Preduzete su dodatne zakonske i organizacione mere za borbu protiv korupcije i privrednog kriminala, što i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost, ali potrebno je povećati napore.
Češka Republika nastavlja da poštuje ljudska prava i slobode. Amandmanom na Zakon o azilu, koji je stupio na snagu februara 2002. godine, pooštreni su uslovi za davanje azila. Preduzete su neke dodatne aktivnosti na poboljšanju teške situacije sa kojom se suočava romska zajednica. Međutim, potrebno je više strukturalnih mera kako bi se postigli značajni rezultati u otklanjanju diskriminacije u pristupu obrazovanju, stanovanju i zapošljavanju. Usvajanje sveobuhvatnog antidiskriminacionog zakonodavstva predstavljalo bi važan korak napred u tom pogledu.
Makroekonomska stabilnost je postignuta, reforme su produbljene. Otuda se opet zaključuje da je Češka funkcionalna tržišna privreda. Nastavak njenog sadašnjeg reformskog puta trebalo bi da omogući Češkoj da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar Unije. Poboljšanja se mogu postići u pogledu upravljanja javnim finansijama.
Dok je tempo zakonodavnog usklađivanja bio spor u početnom periodu, kasnije je došlo do značajnog ubrzanja. Poslednjih godina takođe je ostvaren stabilan napredak u izgradnji administrativnih kapaciteta za sprovođenje acquis-a, zajedno sa reformom pravosudnog sistema.
U oblasti unutrašnjeg tržišta, transpozicija acquis-a je uznapredovala u pogledu četiri slobode. Što se tiče slobodnog kretanja roba, Češka Republika sada primenjuje skoro sve usklađene evropske standarde, uključujući i one o prehrambenim proizvodima; međutim, kapacitet tržišnog nadzora će morati da se dodatno poveća. Usklađivanje sa acquis-em u oblasti javnih nabavki trebalo bi da bude završeno, nadovezujući se na napredak koji je nedavno postignut. Što se tiče slobodnog kretanja ljudi, usklađivanje je značajno po pitanju prava građana i slobodnog kretanja radnika, ali je potreban dalji rad na međusobnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija. Što se tiče slobodnog kretanja usluga, transpozicija bankarskog acquis-a je dobro napredovala, dok usklađivanje treba da se završi u pogledu ostalih finansijskih sektora. Što se tiče slobodnog kretanja kapitala, nedavno je postignut napredak u uklanjanju ograničenja na sticanje nekretnina, kao i na regulisanju prekograničnih kreditnih transfera. Administrativne kapacitete za borbu protiv pranja novca treba dodatno ojačati.
Što se tiče konkurencije, zakonodavstvo je u velikoj meri usklađeno. Kancelarija za zaštitu konkurencije je razvila zadovoljavajuću evidenciju sprovođenja antimonopolske i državne pomoći. Što se tiče ekonomskih i fiskalnih pitanja, postignut je visok nivo usklađenosti u ekonomskoj i monetarnoj uniji, uz značajan nedavni napredak u pogledu nezavisnosti centralne banke. Dobar nivo usklađenosti je postignut u oporezivanju, ali ovo treba da se završi u važnim oblastima PDV-a i akciza. Što se tiče saobraćaja, zakonodavstvo o putevima i vazduhu je u velikoj meri usklađeno, ali su potrebni dalji napori u vezi sa železnicom. U energetskom sektoru postoji dobar nivo usklađenosti, posebno u pogledu uspostavljanja konkurentnog tržišta električne energije. U oblasti poljoprivrede, opšti nivo pripremljenosti je dobar, posebno u pogledu implementacionih struktura zajedničke poljoprivredne politike i usklađivanja sa fitosanitarnim zakonodavstvom. Potrebni su stalni napori da se završi usklađivanje i ojačaju inspekcijski aranžmani u oblasti veterine. U oblasti ekonomske i socijalne kohezije, što se tiče socijalne politike i zapošljavanja, usklađivanje je dobro napredovalo, posebno u pogledu radnog prava i zdravlja, kao i bezbednosti na radu. Administrativni kapaciteti u pogledu zdravlja i bezbednosti na radu, posebno inspekcije rada, trebaju dalje jačanje. U regionalnoj politici, tokom protekle godine napravljen je značajan napredak tako da je pravni okvir u velikoj meri uspostavljen. Što se tiče životne sredine, Češka Republika je postigla visok nivo usklađenosti zakonodavstva i značajna ulaganja su dala zapažene rezultate, posebno u pogledu kvaliteta vazduha i vode. Neophodni su kontinuirani napori da se završi transpozicija i implementacija u oblastima kvaliteta vode, otpada, zaštite prirode i prevencije industrijskog zagađenja. Takođe, potrebno je osigurati administrativne kapacitete na lokalnom i regionalnom nivou i planirati dugoročna finansijska ulaganja.
Što se tiče telekomunikacija, Češka Republika je ostvarila dalji napredak i postigla je dobar nivo usklađenosti u pogledu razvoja telekomunikacione infrastrukture i diversifikacije tržišta. Međutim, ostaje da se postigne puna liberalizacija tržišta i da se obezbedi nezavisnost regulatornog organa. Što se tiče pravosuđa i unutrašnjih poslova, postignut je značajan napredak u skoro svim oblastima i zakonodavno usklađivanje je skoro završeno. Treba uložiti kontinuirane napore kako bi se osiguralo dalje unapređenje upravljanja granicom i implementacija Šengenskog akcionog plana, kao i jačanje borbe protiv prevare, korupcije i organizovanog kriminala.
Što se tiče finansijskih pitanja, u oblasti finansijske kontrole zakonodavno usklađivanje je završeno. Sve u svemu, administrativni kapacitet Češke Republike je značajno ojačan. Potrebno je uložiti napore posebno u pogledu poljoprivrede, životne sredine, regionalne politike, pravosuđa i unutrašnjih poslova, kao i finansijske kontrole. Posebnu pažnju treba posvetiti strukturama neophodnim da se osigura zdravo i efikasno upravljanje fondovima EK.
U pristupnim pregovorima do kraja 2002. privremeno je zatvoreno 25 poglavlja. Češka Republika uglavnom ispunjava obaveze koje je preuzela u pregovorima. Međutim, došlo je do kašnjenja u pogledu potpunog usklađivanja zakonodavstva o javnim nabavkama, završetka usklađivanja u pogledu međusobnog priznavanja profesionalnih kvalifikacija, usvajanja delova veterinarskog zakonodavstva i završetka usklađivanja određenih PDV-a i akciza.
Prema Izveštaju iz 2003. godine Češka je uglavnom zadržala makroekonomsku stabilnost. Međutim, javne finansije su se pogoršale. Država je nastavila reformski put, iako oklevajući. Što se tiče oblasti u kojima je prošlogodišnji izveštaj predložio poboljšanja, postignut je određeni napredak, ali izazovi ostaju. Kontinuirano pogoršanje deficita navelo je vladu da preduzme korake ka konsolidaciji javnih finansija i da predstavi set mera koje imaju za cilj smanjenje deficita na 4% do 2006. godine. U oblasti javne uprave potrebno je izdvojiti dovoljna sredstva za implementaciju Zakona o državnoj službi, koji će stupiti na snagu 1. januara 2005. Što se tiče pravosudnog sistema, ključna oblast za dalje unapređenje je smanjenje dužine trajanja postupaka na sudovima. Borba protiv korupcije trebalo bi da i dalje dobija visoki prioritet, ali isto tako posebno intenzivirati stvarno krivično gonjenje slučajeva korupcije.
Prvo, treba napomenuti da je Češka Republika dostigla visok nivo usklađenosti u većini oblasti politike. Drugo, Češka Republika u određenim oblastima delimično ispunjava obaveze i zahteve i treba da uloži pojačane napore kako bi završila svoje pripreme za pristupanje. Ovo uključuje sektorsko zakonodavstvo i javne nabavke u oblasti slobodnog kretanja roba, u oblasti slobodnog kretanja usluga, u oblasti osiguranja, usluga informacionog društva i prava osnivanja i slobode pružanja nefinansijskih usluga; u oblastima slobodnog kretanja kapitala, borbe protiv pranja novca; u oblasti kompanijskog prava, zaštita prava intelektualne i industrijske svojine; i pravila državne pomoći u politici konkurencije. U oblasti poljoprivrede radi se o Agenciji za plaćanja, Integrisanom sistemu administracije i kontrole, trgovinskim mehanizmima, zajedničkim tržišnim organizacijama šećera, vina i alkohola i goveđeg mesa i gotovo svim fitosanitarnim i veterinarskim pitanjima. Ovo takođe uključuje oblasti: zdravlja i bezbednosti, Evropskog socijalnog fonda i antidiskriminacije u oblasti socijalne politike i zapošljavanja; sektor telekomunikacija; audio-vizuelna politika u oblasti kulture i audio-vizuelna politika; institucionalne strukture, zakonodavni okvir i finansijsko upravljanje i kontrolu u oblasti regionalne politike i koordinacije strukturnih instrumenata; zaštita prirode u oblasti politike životne sredine; nadzor nad tržištem u oblasti zaštite potrošača i zdravlja; borba protiv prevare, korupcije i pranja novca i azila u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova; spoljne odnose, u pogledu bilateralnih sporazuma sa trećim zemljama; javna interna finansijska kontrola i kontrola trošenja strukturnih aktivnosti u oblasti finansijske kontrole.
Treće, Češka Republika mora da preduzme hitne i odlučne mere kako bi rešila tri pitanja od ozbiljnog značaja u tri poglavlja ako želi da bude spremna do datuma pristupanja. Ovo se odnosi na oblast slobodnog kretanja ljudi, u vezi sa pripremama Češke Republike za međusobno priznavanje kvalifikacija određenih profesija, uključujući i zdravstveni sektor. U oblasti poljoprivrede, radi se o napretku u unapređenju poljoprivrednih i prehrambenih objekata kako bi se ispunili zahtevi javnog zdravlja. Konačno, što se tiče oblasti drumskog saobraćaja, gde bi trebalo značajno pojačati implementaciju tekovina EU.
Češka je imala koristi od članstva u Evropskoj uniji kako politički, tako i ekonomski. Prema studiji Ekonomska procena članstva Češke u EU posle deset godina koju je naručila češka vlada, članstvo u EU pomoglo je češkoj ekonomiji da ostvari rast za dodatnih 1,1% godišnje, nego da je bila van Unije. Vlada procenjuje da je ekonomska korist od prvih deset godina češkog članstva u EU jednaka oko 115 milijardi evra. Prvih pet godina češkog članstva u EU predstavljalo je period sa najsnažnijim ekonomskim rastom u istoriji zemlje, zajedno sa brzim približavanjem proseku EU, koji je zaustavljen ekonomskom krizom i posledičnim merama štednje između 2009. i 2013. godine. Politički, zemlja je imala koristi od svog članstva u EU u mnogim oblastima. Već tokom pristupnih pregovora, zemlja je morala da uskladi svoje zakonodavstvo sa kriterijumima iz Kopenhagena i standardima EU. Mnoge takve reforme koje su dovele do podizanja standarda zaštite ljudskih prava i vladavine prava (kao što su antidiskriminacijsko zakonodavstvo, reforma pravosuđa, reforma državne uprave, zakonodavstvo o zaštiti potrošača, itd.).
U prvim godinama svog članstva, zemlja se fokusirala na strateški interes da postane punopravna članica Unije. NJen cilj je bio da se integriše u šengenski prostor, omogućavajući na taj način svojim građanima da putuju bez ikakvih prepreka unutar EU. Ovaj cilj je postignut 2007. godine, manje od četiri godine nakon pristupanja. Od tada je jedna od najvećih korisnica šengenskog sistema, jer kao i Luksemburg, nema spoljne (nešengenske) granice – osim onih na međunarodnim aerodromima. Slobodno kretanje radnika predstavljalo je jedan od prioriteta svake češke vlade u ovom periodu. Sa izuzetkom Austrije i Nemačke koje su koristile period od najviše sedam godina da zaštite svoja tržišta rada, sve ostale države članice EU ukinule su barijere slobodnom kretanju radne snage nakon relativno kratkog vremenskog perioda.
Preduzeća, političko rukovodstvo zemlje i građani imali su značajnu korist od članstva u EU. Sloboda putovanja širom Evrope, mogućnost rada, života i studiranja u drugim državama članicama EU, nova infrastruktura, obrazovni i socijalni projekti su najvidljivije direktne koristi od članstva u EU za češke građane. S druge strane, među češkim političkim vrhom postoje različita mišljenja o prednostima i nedostacima članstva u EU. Ovo je relativno nov fenomen u češkom političkom diskursu. Podrška evropskim integracijama bila je glavni prioritet za sve vlade počev od 90-ih godina prošlog veka i postojao je konsenzus na nivou cele zemlje među svim relevantnim političkim partijama o važnosti članstva u EU. Koreni skepticizma sežu u sam pregovarački proces, kada je deo političke elite počeo da osporava ne proces integracije kao takav, već uslove članstva. Najglasniji kritičar uslova za članstvo u EU bio je bivši predsednik Vaclav Klaus. On je odbio da prizna Lisabonski ugovor, tvrdeći da on predstavlja kraj nacionalnih država u EU. Postao je simbol češkog evroskepticizma i njegova mišljenja su inspirisala deo političkog rukovodstva zemlje.
Kada je Miloš Zeman stupio na funkciju, obećao je potpuno suprotan odnos prema EU. Jedna od njegovih prvih odluka bila je da podigne zastavu EU nad Praškim zamkom. Tvrdio je da je evrofederalista, podržavajući snažnu EU sa zajedničkom spoljnom politikom i brzim uvođenjem evra u Češkoj. Suprotno ovoj proklamaciji, on je sve više zauzimao veoma kritične stavove prema EU. On se, na primer, oštro protivio uvođenju sankcija Rusiji, a u migrantskoj krizi igrao je ulogu jednog od najglasnijih kritičara odgovora EU.
Javno mnjenje o članstvu u Evropskoj uniji je izrazito negativno. Prema redovnom istraživanju koje je sprovela STEM agencija od 2000. godine, u septembru 2015. samo 39% Čeha bilo je zadovoljno članstvom zemlje u EU. Ovo predstavlja najmanji broj od početka istraživanja. Do 2011. godine uvek je bilo više građana zadovoljnih članstvom u EU, nego onih koji nisu. Zadovoljstvo je dostiglo najviši nivo tokom češkog predsedavanja Savetom EU 2009. godine – 69%, ali je od tada počelo da opada.
Češka politika prema EU često je ličila na računovodstvenu operaciju – država je promovisala politike i mere koje bi donele najveći profit državi i građanima. Prvo je to bila koheziona politika. Omogućila je brz razvoj javne i društvene infrastrukture do te mere da ih nije bilo moguće finansirati samo nacionalnim sredstvima. S druge strane, Češka nije odobravala mere koje bi donele dodatne ekonomske ili političke troškove zemlji. To je bio slučaj tokom krize evrozone kada je zemlja ostala pasivna i odbila da učestvuje u mehanizmima koji vode ka stabilizaciji evrozone i privrede EU. Nedavno je ovakav stav bio vidljiv u stavu Češke prema mehanizmu relokacije izbeglica, kada je zemlja odbila da prihvati deo „tereta” koji leži na drugim državama članicama Unije.
Zbog svog geografskog položaja u centru Evrope, Češka je u velikoj meri zavisna od kvaliteta svoje transportne infrastrukture i povezanosti sa susednim zemljama. Međutim, nova studija koju je sprovela Raiffeisen banka pokazuje da je kvalitet puteva u Češkoj šesti najniži u Evropskoj uniji. Češkoj trenutno nedostaje oko 800 kilometara autoputeva, koji bi, prema prvobitnim planovima, trebalo da budu završeni do 2030. Druga polovina 2022. godine biće u istoriji EU obeležena kao period teških iskušenja proizašlih iz komplikovane ekonomske i geopolitičke situacije. Češka je predsedavala Savetom EU u vreme kada se Evropska unija bavila posledicama rata u Ukrajini i pandemijom KOVID-19. Kao rezultat toga, države članice Unije i njihovi stanovnici su se tih meseci suočili sa ozbiljnom ekonomskom i energetskom krizom, kao i sa previranjima na međunarodnoj sceni. Iz tih i mnogih drugih razloga, uslovi za češko predsedavanje Savetom EU bili su izuzetno komplikovani. Pre početka predsedavanja, Češka Republika je odabrala pet glavnih programskih prioriteta: suočavanje sa izbegličkom krizom i obezbeđivanje posleratne obnove Ukrajine, energetska sigurnost, jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta i sajber bezbednosti, strateška otpornost evropske privrede, otpornost demokratskih institucija.
Češko predsedništvo doprinelo je pokretanju pristupnih pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom pošto su prve međuvladine konferencije za pomenute dve zemlje održane 19. jula 2022. Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana potvrđena je na decembarskom sastanku Saveta za opšte poslove na kojem su odobreni ambiciozni zaključci Saveta o proširenju. U sklopu svojih zaključaka, Savet je preporučio i dodelu statusa kandidata Bosni i Hercegovini, što je potvrdio Evropski savet 15. decembra 2022.
Evrobarometar u drugom izdanju za 2022. donosi pomešane odgovore građana Češke na pitanja o EU. Zašto kažemo pomešane? Na pitanje kakva je slika EU, najveći procenat čeških građana ima neutralan stav 41% (pozitivan stav ima 33%, negativan 26%). Zatim, na pitanje da li verujete EU institucijama 49% građana Češke ne veruje, dok 44% veruje evropskim institucijama. I na kraju, na pitanje da li ste optimistični u pogledu EU u budućnosti 55% građana je potpuno optimistično što doprinosi pomenutoj pomešanosti ovih odgovora čeških građana o odnosu prema EU.
Ostavi komentar