Autor: dr Jelena Todorović Lazić
Grčka ima najdužu obalu u Evropi, a dve trećine njene teritorije je brdovito. Ona uživa u raznovrsnom biodiverzitetu s obzirom na to da je u Grčkoj registrovano više od šest hiljada endemskih vrsta. Turistička industrija Grčke ima značajan uticaj na životnu sredinu. Država se suočava sa značajnim poteškoćama u primeni EU zakonodavstva o zaštiti životne sredine koje, zajedno sa slabim administrativnim kapacitetom, ugrožavaju kvalitet njenog kapitala u oblasti životne sredine i njenu tranziciju ka održivom razvoju.
Glavni izazovi sa kojima se Grčka suočava 2022. godine na osnovu Izveštaja o implementaciji politike zaštite životne sredine u državama članicama EU, mogu se predstaviti na sledeći način:
1) nastavlja da plaća kazne za nepoštovanje zakona EU o gradskim otpadnim vodama, za nestandardno upravljanje opasnim otpadom, kao i za neregularne deponije širom zemlje;
2) suočava se sa velikim strukturnim problemima u upravljanju otpadom; broj divljih deponija nastavlja da se smanjuje, ali je preostale deponije teško zatvoriti ukoliko se ne izgrade novi objekti za upravljanje otpadom;
3) što se tiče prečišćavanja gradskih otpadnih voda, postoje značajna kašnjenja u realizaciji neophodnih projekata, posebno u aglomeracijama u istočnoj Atici, za koje Grčka već nekoliko godina plaća kazne;
4) što se tiče zaštite prirode, iako je grčka mreža Natura 2000 kompletna, nedostaju specifični ciljevi očuvanja i mere očuvanja i planovi upravljanja.
U prethodnim izveštajima o implementaciji politike zaštite životne sredine u državama članicama EU, glavni izazovi u primeni ekološke politike i ekoloških zakona EU za Grčku bili su:
- pitanja upravljanja otpadom, posebno zatvaranje divljih deponija i tretman opasnog otpada;
- poboljšanje zaštite prirode uspostavljanjem efikasnog sistema nacionalne zaštite, podizanjem svesti i stvaranjem pravih podsticaja za održiva ulaganja;
- završetak implementacije Direktive o tretmanu gradskih otpadnih voda;
- pojednostavljenje ekoloških administrativnih struktura i procedura, uz istovremeno jačanje administrativnih kapaciteta.
Grčka se i dalje suočava sa velikim strukturnim problemima u upravljanju otpadom i zabeležen je samo ograničen napredak u Izveštaju iz 2022. godine. Dok je nacionalni plan upravljanja otpadom ažuriran, regionalni planovi, koji su neophodni za sprovođenje politike upravljanja otpadom u praksi, značajno su kasnili.
Nakon opadajućeg trenda, proizvodnja komunalnog otpada u Grčkoj počela je da raste od 2013. godine naovamo. Proizvodnja otpada u 2019. godini iznosila je 524 kg/godišnje/po stanovniku, relativno blizu proseka EU od 502 kg/godišnje/po stanovniku. Grčka većinu svog komunalnog otpada odlaže na deponije (78%), pri čemu se samo 21% reciklira (prosek u EU iznosi 48%).
Broj divljih deponija koje rade ili kojima je potrebna sanacija nastavlja da se smanjuje tokom godina. Međutim, preostale divlje deponije biće veoma teško zatvoriti ukoliko se ne izgrade novi objekti. Na osnovu informacija dostupnih Komisiji, čini se da značajan broj neregularnih i vanstandardnih deponija nastavlja da radi u Grčkoj i predstavlja ozbiljne rizike po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Tri divlje deponije još nisu zatvorene i sanirane, a 17 takvih lokacija je zatvoreno ali nije sanirano. Nakon dve presude Suda pravde EU, Grčka plaća kazne (do sada 66,5 miliona evra) za ove prestupe. Sud pravde EU osudio je Grčku i zbog neefikasnog upravljanja opasnim otpadom i do sada je platila kazne u vrednosti od 49,6 miliona evra u toj oblasti.
Postignut je određeni napredak u pogledu pravnih i institucionalnih koraka neophodnih za povećanje reciklaže, posebno kroz uvođenje nove takse na deponije u nacionalno zakonodavstvo. Ovaj porez koji je uveden 2022. godine, značajan je korak tom smeru. Međutim, ukupan administrativni kapacitet za sprovođenje zakonodavstva u oblasti reciklaže oslabio je tokom godina i prema Izveštaju o ranom upozorenju Komisije iz 2018. Grčka je bila u opasnosti da ne ispuni ciljeve za reciklažu komunalnog otpada od 50% za 2020. godinu (na kraju ona zaista nije uspela da ostvari ovaj cilj).
Grčka je tokom protekle decenije veoma sporo napredovala (i čak je nazadovala između 2011. i 2016.) u povećanju stope reciklaže i preusmeravanju komunalnog otpada sa deponija. U 2019. godini stopa reciklaže komunalnog otpada iznosila je 21% (16% reciklirano i 5% kompostirano), što je znatno ispod proseka EU.
Osim toga, istrage koje je pokrenula Evropska komisija otkrile su da Grčka nema dovoljno objekata za tretman otpada, kao ni objekte za odvojeno sakupljanje stakla i biorazgradivog otpada. Takođe, jedan od zaključaka je da se većina organskog otpada odlaže na deponije bez prethodne stabilizacije. Stoga je u novembru 2021. godine Komisija pokrenula postupak za kršenje prava protiv Grčke zbog nepoštovanja Direktive o deponijama i Okvirne direktive o otpadu.
S obzirom na ograničen napredak u odnosu na Izveštaj o implementaciji politike zaštite životne sredine u državama članicama EU za 2019. godinu, prioritetne akcije u oblasti upravljanja otpadom koje se odnose na Grčku uglavnom su ponovljene i u Izveštaju za 2022. godinu, uz dodatak novih mera za usvajanje planova za upravljanje otpadom. Ove prioritetne akcije trebalo bi da obuhvate:
- rešavanje pitanja zatvaranja i sanacije divljih deponija i tretmana opasnog otpada kao pitanja apsolutnog prioriteta;
- pravilno sprovođenje i povećanje taksi na deponije kako bi se postepeno ukinulo odlaganje otpada koji se može reciklirati i ponovo upotrebiti;
- poboljšanje i proširivanje odvojenog sakupljanja otpada, uključujući i biootpad – to znači uspostavljanje minimalnih standarda usluga za odvojeno sakupljanje u opštinama kako bi se osigurale visoke stope zahvatanja otpada koji se može reciklirati;
- korišćenje raspoloživih ekonomskih instrumenata, npr. „plati koliko baciš“ i obavezne ciljeve reciklaže sa kaznama za nepoštovanje (npr. novčane kazne) za opštine;
- uspostavljanje regionalnih planova upravljanja otpadom u skladu sa revidiranom Okvirnom direktivom o otpadu.
Što se tiče zaštite prirode, grčka mreža Natura 2000 sada se smatra kompletnom. Do 2021. godine 27,3% kopnene površine Grčke bilo je pokriveno Natura 2000 mrežom (pokrivenost EU 18,5%), pri čemu su zaštićena područja klasifikovana prema Direktivi o pticama pokrivala 21% (pokrivenost EU 12,8%), a zaštićena područja prema Direktivi o staništima pokrivala su 16,6% (pokrivenost EU 14,2%) grčke teritorije. Glavni izazov za efikasno upravljanje i zaštitu Natura 2000 područja jeste uspostavljanje nacionalnog sistema za sveobuhvatno upravljanje, kao i upravljanje i funkcionisanje zaštićenih područja. Nedavno je usvojen zakon koji ima za cilj da uspostavi upravljačka tela za sva Natura 2000 područja i on bi trebalo da omogući značajne prednosti u ovoj oblasti.
U pogledu tretmana gradskih otpadnih voda, napravljeni su neki pozitivni koraci, kao što je sistematska procena i strateška reorganizacija investicionih potreba zemlje. Međutim, postoje značajna kašnjenja u projektima koje treba sprovesti, posebno u aglomeracijama (tj. naseljenim centrima ili mestima ekonomske aktivnosti) u istočnoj Atici, za koje Grčka već nekoliko godina plaća kazne.
Grčka je tokom godina nailazila na ozbiljne i strukturalne poteškoće u ispunjavanju svojih obaveza prema Direktivi o prečišćavanju gradskih otpadnih voda. Trenutno se 96% gradskih otpadnih voda u Grčkoj tretira u skladu sa zahtevima Direktive o prečišćavanju gradskih otpadnih voda. Ovo je iznad proseka EU od 76% iz 2018. godine. Što se tiče količine gradskih otpadnih voda koje bi trebalo prikupiti, prema Direktivi o prečišćavanju gradskih otpadnih voda, Grčka je ispunila svoje ciljeve. Međutim, potrebni su dalji napori da se obezbedi biološki tretman za dodatnih 3,8% i biološki tretman uklanjanjem azota i/ili fosfora za 0,6%. Grčka ponovo koristi 2% prečišćenih gradskih otpadnih voda za navodnjavanje u poljoprivredi i za druge svrhe.
Stopa kružne (sekundarne) upotrebe materijala u Grčkoj iznosila je 2,4% 2016. godine dok je 2020. stopa porasla na 5,4% (u poređenju sa prosekom EU od 12,8%). Uprkos porastu u poslednjih nekoliko godina, Grčka je i dalje daleko ispod proseka EU po ovom pokazatelju. Zauzela je 17. mesto na tabeli za eko-inovacije za 2021. godinu, sa ocenom 102, što je čini „prosečnim liderom“ u oblasti ekoloških inovacija.
Kvalitet vazduha u Grčkoj i dalje daje razlog za ozbiljnu zabrinutost. Najnovije dostupne godišnje procene (za 2019. godinu) Evropske agencije za životnu sredinu ukazuju na oko 10400 prevremenih smrti koje se mogu pripisati koncentracijama finih čestica PM10, 650 smrti koncentracijama ozona i 2310 smrti koncentracijama azot-dioksida NO2.
Uporna kršenja uslova za kvalitet vazduha koja imaju ozbiljne negativne efekte na zdravlje ljudi i životnu sredinu prati Evropska komisija kroz postupke za kršenje – infrigement procedure (uglavnom prekoračenja PM10 i NO2) za sve države članice, uključujući Grčku. Evropska komisija uputila je Grčku Sudu pravde EU zbog lošeg kvaliteta vazduha, odnosno, zbog stalnog prekoračenja graničnih vrednosti PM10 u aglomeraciji Solun i graničnih vrednosti NO2 u aglomeraciji Atina. Cilj ovih pravnih postupaka jeste da Grčka usvoji i uvede odgovarajuće mere u svim zonama kvaliteta vazduha kako bi one bile u skladu sa graničnim vrednostima koje propisuje EU.
Do marta 2022. godine države članice imale su rok da da prijave treću generaciju planova za upravljanje rečnim slivovima (RBMP) u okviru Okvirne direktive o vodama. Grčka još uvek nije prijavila svoju treću generaciju planova za upravljanje rečnim slivovima. Prema izveštajima o sprovođenju druge generacije planova i podacima objavljenim 2020. godine, 63,8% svih površinskih vodnih tela u Grčkoj je u dobrom ekološkom statusu (8,0% u nepoznatom statusu), a 88,6% je u dobrom hemijskom statusu (9,8% u nepoznatom statusu). Što se tiče podzemnih voda, 84,6% ima dobar hemijski status, a 15,7% je u lošem kvantitativnom stanju.
Što se tiče pojednostavljenja administrativnih struktura i procedura za implementaciju propisa u oblasti životne sredine, pozitivan korak za Grčku je racionalizacija ekoloških procena u skladu sa Direktivom o proceni uticaja na životnu sredinu, Direktivom o staništima i Direktivom o industrijskim emisijama. Slab administrativni kapacitet organa za primenu propisa iz domena zaštite životne sredine smatra se ozbiljnim problemom.
EU kroz finansiranje nastavlja da pruža značajnu podršku za premošćavanje jaza u implementaciji politike zaštite životne sredine. Grčka bi trebalo da dobije preko 30 milijardi evra iz svog Plana za oporavak i otpornost (RRP) 2021–2026. u vidu grantova i zajmova i 20 milijardi evra iz kohezione politike 2021–2027. Očekuje se da će reforme postavljene u grčkom RRP-u za uspostavljanje dva nova regulatorna organa u sektoru otpada i vode, imati pozitivan uticaj u odgovarajućim oblastima. Ulaganja Grčke u oblast životne sredine iznosila su 0,72% BDP-a u periodu 2014–2020. oslanjajući se pritom i na EU i na nacionalno finansiranje. U periodu 2021–2027. procenjuje se da će potrebe zemlje za ulaganje u životnu sredinu dostići preko 1,12% BDP-a, što ukazuje na deficit finansiranja politike zaštite životne sredine od najmanje 0,4% BDP-a. Treba naglasiti da je Grčka platila više od 184 miliona evra kroz kazne koje je izrekao Sud pravde EU zbog kršenja normi EU o otpadu i gradskim otpadnim vodama u periodu od 2014. do 2022. godine.
Ostavi komentar