Autor: dr Dunja Demirović Bajrami
U 2019. godini širom sveta je bilo preko 700.000 hotela i rezortova, vrednih preko 570 milijardi dolara. Globalno tržište hotela ima preko 16 miliona hotelskih soba. Grad sa najviše hotela je Peking (Kina) sa više od 4.000 hotela. Širom sveta postoji preko 4.400 luksuznih hotela sa 4 i 5 zvezdica, dok je najviše hotela sa 5* u Londonu (75 hotela) i Dubaiju.
Svet je postao „malo mesto“ zahvaljujući eksponencijalnom porastu međunarodnih putovanja poslednjih decenija. Od 1970. godine broj međunarodnih avio-putnika povećan je sa 310 miliona na gotovo 4 milijarde u 2017. godini. Međunarodno udruženje za avio-saobraćaj predviđa da će se do 2037. godine taj broj udvostručiti na oko 8,2 milijarde avio-putnika, dok se najveći rast očekuje u azijsko-pacifičkom regionu, jer je sve veći udeo putnika iz zemalja kao što su Kina, Indija i Indonezija. Šta ovo znači za hotelijerstvo? Porast broja putnika direktno donosi benefite hotelijerstvu kroz porast prihoda. Predviđa se da će se potrošnja turista na usluge smeštaja povećati sa 5,6 milijarde iz 2018. godine na 7 milijardi dolara u 2025. godini – što je povećanje od preko 25%.
Hotelijerska industrija prolazi kroz brzu transformaciju oblikovanu novim tehnologijama, vrednostima i potrebama različitih tipova putnika. U nastavku će biti reči o nekim trendovima koji su i koji će uticati na budući razvoj i poslovanje hotelske industrije. Sve je više ljudi koji putuju, te se hotelijersto suočava sa raznolikim krugom klijenata. Za hotelijerske brendove, da bi privukli i zadržali kupce, ključno će biti pružanje različitih iskustava kako bi se zadovoljile različite potrebe i očekivanja gostiju. Oko 78% milenijalaca radije troši svoj novac na iskustva, a ne na stvari. Onlajn platforme poput Airbnb i HomeAway su među najpoznatijim u ovoj sferi.
Kako bi se prilagodili ukusima mlađih putnika, inovativni hoteli daju veći prioritet društvenim prostorima i iskustvima koje nude. Neki od njih su krovni barovi ili otvoreni zajednički prostori za odmor i rad. Primetno je da je sledeća generacija potrošača spremnija prihvatiti i manje prostore za boravak u zamenu za estetski privlačne i živopisne zajedničke prostore. Uspeh mikrohotela kao što je Pod Hotels potvrđuje to.
Razvoj novih tehnologija omogućiće ugostiteljskim preduzećima da gostima pruže veću praktičnost i kontrolu. Poslednjih nekoliko godina putnici su se susretali sa batlerima i vratarima robotima u hotelima poput Hilton’s Connie. U šangajskom hotelu Intercontinental Shanghai Wonderland skeneri za lice omogućavaju gostima identifikaciju prilikom prijave u hotel, uzimanje digitalnog ključa za sobu i pristup restoranu. Mnogi hoteli širom sveta dodali su u sobe pametne zvučnike i glasovne asistente koji gostima omogućavaju da jednostavno kažu šta im je potrebno. Nove pametne tehnologije nude gostima mogućnost da personalizuju svoje okruženje koristeći u sobi tablet, pametni zvučnik ili sopstveni pametni telefon. Takođe, putnici mogu da pregledaju liste hotela sa cenama datim u kripto valuti čiji se kurs prikazuje u realnom vremenu.
Jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavaju luksuzni brendovi je kako postati, a potom i ostati važan za novu generaciju klijenata. Kompanija Bain & Co. predviđa da će potrošači ispod 35 godina predstavljati više od polovine globalnog tržišta luksuzne robe do 2025. godine. U međuvremenu, očekuje se da će kineski potrošači, koji trenutno predstavljaju trećinu globalnog tržišta luksuzne robe, postati gotovo polovina ovog tržišta do 2025. godine. Studija iz 2017. godine o milenijalcima kompanije Deloitte sa mladima iz SAD, Velike Britanije, Italije i Kine, otkrila je da su „kvalitet i jedinstvenost“ glavni faktori koji ih privlače prilikom kupovine luksuznih proizvoda. Kao rezultat toga, neki od najuspešnijih luksuznih brendova su oni koji uspevaju da koristeći tradicionalne zanate naprave proizvod relevantan za modernu klijentelu. U Švajcarskoj proizvođač luksuznih časovnika planira da otvori hotel ove godine, gde je ujedno i rodno mesta brenda. Hotel će gostima omogućiti ne samo da saznaju više o prošlosti i sadašnjosti luksuznog brenda, već će i omogućiti da dožive okolno prirodno okruženje na jedinstvene načine, uključujući i skijanje preko krova hotela koji će direktno izlaziti na stazu.
Transparentnost danas postaje još važnija jer eko-putnici traže dokaze kako bi podržali poruke održivosti. Zabrana plastičnih slamčica je jedan jasan primer kako su ugostitelji reagovali na promenu stavova potrošača. Inovativni brendovi takođe ističu svoje angažovanje u rešavanju društvenih pitanja. Na primer, hotel „Magdas“ u Beču je posvećen pomaganju migrantima da prebrode barijere pri zapošljavanju i da se bolje i lakše socijalno integrišu. Dve trećine osoblja hotela čine ljudi sa izbegličkim statusom, a hotel slavi tu raznolikost. Održive inovacije su na putu. Za 2021. godinu je planirano otvaranje norveškog hotela „Svart“ koji će biti prvi svetski energetski hotel sa pozitivnim konceptom. Smanjenjem godišnje potrošnje energije za 85% u poređenju sa modernim hotelima, „Svart“ će prikupiti dovoljno solarne energije da pokrije i hotelske operacije i izgradnju same hotelske zgrade.
Kako se održive akcije mogu koristiti za poboljšanje hotelijerstva?
Do tri miliona ljudi umre svake godine od bolesti izazvane zagađenom i vodom za piće neadekvatnog kvaliteta, dok se globalna potrošnja slatke vode udvostručuje svakih 20 godina, a razvoj i održavanje novih izvora postaje sve skuplje. Četvrt sveta dobija vodu iz dubokih vodonosnika ili podzemnih voda – mnogi od njih se prazne 10 puta brže nego što se prirodno pune. Kada je u pitanju turizam, potrošnja vode od strane turista je veća od potrošnje vode od strane lokalnih stanovnika. Na primer, evropski turista troši oko 300 litara dnevno u poređenju sa lokalnim stanovnikom koji troši od 100 do 200 litara dnevno. Hoteli sa pet zvezdica u Dubaiju troše 225% više energije od hotela u Evropi, a dnevno koriste između 650 i 1230 litara vode. Turističke regije kao što su Majorka i Almeira (Španija), Baja (Kalifornija), Kipar, Singapur, Antigva i Barbados imaju akutne nestašice vode. Neki istraživači smatraju da je očuvanje vode povezano sa društvenom odgovornošću. Zašto? Na primer, za jednu standardnu hotelsku sobu na Filipinima potrošnja vode iznosi oko 396 galona dnevno i ta količina vode može da podrži dnevnu potrošnju 14 lokalnih stanovnika. Postoji veliki potencijal za smanjenje potrošnje vode u smeštajnim objektima, a vodoefikasni hoteli obično mogu smanjiti potrošnju vode za preko 50% primenom relativno jednostavnih i jeftinih praksi. Evo samo nekoliko primera. Bali je svetski poznat po svojim belim peščanim plažama i savršenim neravnim pirinčanim poljima i privlači oko 5,6 miliona stranih turista godišnje u svojih 4.000 hotela. Ironično je da na tako bujnom tropskom ostrvu sa vlažnom sezonom, koja traje šest meseci u godini, nedostatak vode je veliki problem. Kriza povezana sa nedostatkom vode na Baliju prvenstveno je posledica nedostatka infrastrukture s obzirom na to da se gradi sve više hotela. Umesto u rezervoare, kišnica često ide direktno u more, jer su šume posečene za potrebe urbanizacije. Otpadne vode ispuštaju se u vodene tokove, neravna polja i na plaže, što preti zdravlju lokalnog stanovništva i turista. Preko 50% smrti dece je uzrokovano bolestima vezanim za loše sanitarno stanje i kvalitet vode. Međutim, na Baliju bogatstvo i moć turizma znači da se ogromne količine vode preusmeravaju iz plodnih pirinčanih polja u ugostiteljske objekte. Srećom, alarm se uključio na Baliju. Vlada je najavila otvaranje centra za prečišćavanje vode i kanalizacionih mreža. Takođe, Agencija za životnu sredinu je izjavila da će oduzeti operativne dozvole hotelima i restoranima koji ne uspeju pravilno da odlažu svoj otpad i koji ne budu imali adekvatnu kanalizaciju.
Mnoga mediteranska ostrva moraju se snabdevati sa kopna zbog nedostatka vode. Tankeri za vodu opskrbljuju mnoga grčka ostrva svakodnevno, a Majorka je svojevremeno opskrbljivana vodom koja je dolazila iz doline reke Ebro u Kataloniji. Ovaj sistem je napušten nakon nekoliko godina zbog troškova, ali i zbog protivljenja lokalnog stanovništva iz Katalonije. Meštani doline Ebra protestovali su zbog vađenja zaliha vode i štete po životnu sredinu nanesenu močvarnim delovima delte Ebra.
Jordan se decenijama bori protiv nestašice vode. Sve do 2009. godine, u vrhuncu sezone, Dead Sea Spa hotel sa četiri zvezdice angažovao je privatnog snabdevača kako bi svaki dan dnevno napunili rezervoar za vodu do deset puta. I u finansijskom i u ekološkom smislu ovo je bilo veliko opterećenje. Povećanje obima posla tokom godina podstaklo je vlasnika da isproba nove načine upravljanja vodom u letovalištu. Hotel je postao pilot operacija i prva kompanija u arapskom svetu koja je postavila modernu fabriku za reciklažu otpadne vode koja omogućava da se ta voda ponovo koristi u okviru jedne zgrade. Otpadna voda je sada pretvorena u vodu visokog kvaliteta za industrijske usluge i može se, na primer, koristiti za ispiranje toaleta u spavaćim sobama.
Prema predviđanjima OECD-a, komunalni otpad će rasti u bogatim zemljama za 38%, u ekonomijama u razvoju (npr. Indiji) za 130%, a u Kini za preko 200% godišnje do 2030. Proizvodnja otpada jedan je od najštetnijih efekata koji ugostiteljstvo ima na životnu sredinu, posebno zbog činjenice da mnoge ustanove u ovom sektoru, poput hotela, koriste velike količine robe široke potrošnje u svom poslovanju. Uobičajene komponente hotelskog otpada su aluminijum, plastika, staklo, čelik, karton i hrana. Oko 2/3 prehrambenog otpada u hotelima je moglo biti pojedeno. Hotelska industrija pokušava da smanji količinu otpada posebno kroz aktivnosti recikliranja, kompostiranja, sprečavanje nastajanja otpada i ekološke nabavke. Recikliranje je posebno poznato kao popularna praksa, verovatno zbog kratkog perioda otplate i značajnih ušteda. Nekoliko je hotela koji mogu poslužiti kao dobar primer drugim hotelima kada je reč o upravljanju otpadom. Hotel Radisson Blu u Glazgovu pronašao je način da se sav otpad od hrane reciklira i pretvori u obnovljive izvore energije, postigavši tako rezultat da ne pravi otpad. U početku je plan reciklaže pokazao uštedu od 32% u troškovima vode, 6% u struji i 35% u gasu. Još jedan dobar primer dolazi iz odmarališta Soneva gde slede principe smanjenja, ponovne upotrebe i recikliranja. Rukovodstvo je zaustavilo sav uvoz vode iz plastičnih boca, zamenivši je sopstvenim brendom u staklenim bocama, a u kupatilima se koriste keramički dozatori koji se mogu dopuniti šamponom, sapunom ili losionom za telo. Iz ovog hotela dolaze sjajne lekcije kada je u pitanju pronalazak novih namena za stare stvari. Na primer, otpad od hrane postao je „hrana“ za povrće i biljke, lomljeno staklo se koristi za pravljenje stolova, a ostaci drveta se koriste za ukrašavanje i pravljenje nameštaja. Rezort ima i svoje bašte iz kojih zadovoljavaju 100% potreba za začinima, a oko 30% potreba za salatom se podmiruje iz tih vrtova, smanjujući emisiju ugljenika koja nastaje uvozom istih namirnica.
Zbog svoje prirode da pruža komfor i razne usluge gostima, hotelijerstvo je jedna od industrija koja najviše troši energiju. Hoteli doprinose jednom procentu globalne potrošnje energije i pripadajućim emisijama ugljenika, što je čini važnim, ali ne i najvećim potrošačem energije. Glavne aktivnosti koje doprinose značajnoj potrošnji energije u hotelu su: grejanje i rashlađivanje prostorija, osvetljenje, priprema jela i održavanje bazena. Potrošnja energije čini do 10% ukupnih operativnih troškova hotela, a 60% emisisje ugljen-dioskida. Neadekvatna potrošnja energije „jede“ 6-10% prihoda hotela. Pozitivan primer dolazi iz Nemačke. Celokupna zgrada hotela Derag Livinghotel u Minhenu ima za cilj da pokrije potrebnu energiju za grejanje, hlađenje i osvetljenje koristeći sopstvenu proizvedenu održivu energiju. Inovativne tehnologije kojima se štedi energija ne samo da održivost približavaju gostima hotela, već utiču i na povećanje nivoa komfora. Ukupna investicija u održive sisteme je bila oko 20% veća nego za konvencionalnu zgradu, međutim, dodatna investicija će se nadoknaditi znatnim uštedama u troškovima energije. Obnovljiva energija se uglavnom proizvodi solarnim grejanjem, ali i korišćenjem otpadne toplote koja dolazi iz pojedinačnih klima uređaja i postrojenja za reciklažu otpadne vode. Grejanje i hlađenje se postiže cirkulacijom tople i hladne vode kroz podove i plafone. Jedan od vrhunaca je uljani krevet koji kombinuje aspekte kreveta vazduh-voda i standardnih dušeka, tako da gosti mogu da prilagode tvrdoću dušeka svojim potrebama.
Koji su neki od najodrživijih hotela na svetu? Hotel Whitepod u Švajcarskoj je „eko-luksuzni“ hotel u švajcarskim Alpama, koji nudi jedinstveno i održivo iskustvo. Luksuzni objekti u obliku lopti imaju minimalan uticaj na životnu sredinu i napravljeni su od samopodržavajućeg okvira kako bi se smanjila upotreba građevinskog materijala. Svaki objekat se greje vlastitim kaminom na drva, osvetljenje je pomoću led sijalica i noću je minimalno, a lokalna izvorska voda zamenjuje vodu iz flaše. Hotel koristi i uređaje za uštedu vode na slavinama i tuševima i tajmere na bojlerima. Drugi dobar primer je hotel Jumeirah Vittaveli na Maldivima, koji je sproveo niz ekoloških mera, uključujući prelazak na led sijalice i ugradnju sistema za povrat toplote koji kanalizuje energiju iz generatora i koristi je za zagrevanje vode. Rezort poseduje i sistem koji morsku vodu tretira za proizvodnju sveže vode za piće, a sopstvenu vodu flašira u reciklirane staklene boce, štedeći oko 50.000 plastičnih boca godišnje. Hotel Proximity u Severnoj Karolini (SAD) izgrađen je tako da koristi 40% manje energije i 30% manje vode od sličnih hotela. Na krovu ima 100 solarnih panela koji greju vodu. Konstrukcija hotela je izgrađena od ultraefikasnih materijala i čak ima inovativni sistem koji smanjuje potrošnju električne energije u liftovima ponovnom upotrebom energije. Geotermalna energija se koristi za frižidere u restoranu. U Africi, apartmani i kućice kampa Campi ya Kanzi napravili su lokalni Masai ljudi, koristeći drveće i grane koje su same pale, a ceo kamp radi uz pomoć solarne energije. Vodovodni sistem čuva ono malo kiše koju kamp dobija, a upotrebljena voda se filtrira i pumpa u jezerce odakle vodu koriste lokalne divlje životinje. Ekološki drveni ugalj se koristi za kuvanje. Posetioci kampa daju svoj doprinos zaštiti okruženja kroz taksu od 101 dolar, podržavajući tako organizaciju koja pomaže meštanima da ne ubijaju lavove i leoparde koji prete njihovom stočnom fondu.
Uprkos činjenici da postoji mnogo različitih praksi koje hoteli primenjuju da bi bili ekološki održivi, ključno je utvrditi koje su prakse ili atributi važni za turiste koji borave u eko-hotelu. Ovo bi moglo pomoći hotelijerima da promovišu „prave“ atribute koji bi privukli ekološki orijentisane turiste. Naučnici Berezan, Milar i Rab (Berezan, Millar, & Raab) u svom istraživanju iz 2014. godine su utvrdili da su gosti bili najzadovoljniji politikom recikliranja i naporima hotela da kupuju zelene proizvode. Međutim, duža upotreba istih peškira i posteljine tokom boravka, kao i upotreba dozatora umesto pojedinačnih boca za šampone, sapune i losione, naišli su na kritike. U istraživanju koje su uradili Han i Čen (Han & Chan) ispitanici su pozitivno ocenili sadnju drveća u cilju dobijanja čistijeg vazduha, sve veći broj prostorija u kojima je zabranjeno pušenje i molbu gostima da razvrstavaju otpad i isključuju električne uređaje dok nisu u sobi. Najmanje povoljna praksa za ispitanike je bila upotreba tuš kabina sa slabijim protokom vode.
Na osnovu prethodnih istraživanja videli smo da turisti pozitivno doživljavaju održive inicijative u hotelima, ali postavlja se pitanje da li su spremni platiti više za uslugu u takvim hotelima. Različite studije su pokušale da povežu spremnost turista da plate za usluge u eko-hotelima sa brigom za životnu sredinu, sa celokupnom slikom hotela i specifičnim zelenim praksama koje se sprovode u hotelu. Međutim, rezultati istraživanja nisu konzistentni. U nekim istraživanjima značajan broj gostiju hotela spreman je da plati veću cenu zbog primene ekoloških inicijativa, dok u drugim istraživanjima, većina gostiju smatra da cena eko-hotelske sobe treba da bude ili niža ili da košta isto kao i soba u hotelu koji nema eko-inicijative. Utvrđeno je da turisti koji ne žele da plate više za ekološki prihvatljive hotelske prakse gledaju na njih kao na mere za smanjenje troškova hotela i zbog toga smatraju da bi sobe u hotelima koji ih sprovode trebale da koštaju manje.
Partnerstvo između ekološki svesnih putnika i hotela pokretačka je snaga u smanjenju uticaja turističke industrije na životnu sredinu. Obe strane mogu mnogo toga učiniti, ali pogledajmo šta gosti mogu da urade da bi umanjili negativan uticaj svog putovanja. Neki od saveta su:
- Ako gosti upotrebljavaju peškire više puta i odluče da se posteljina menja samo jednom nedeljno, to može znatno smanjiti potrošnju vode i produžiti vek materijala.
- Izbegavati dugo tuširanje i kupke.
- Obavezno pojesti ono što je sam gost stavio na svoj tanjir.
- Isključiti svetlo u kupatilu kada se ne koristiti, televizor kada se ne gleda i bilo šta drugo što se možda koristi bez valjanog razloga.
Na kraju, pokušajmo da damo odgovor na pitanje zašto je održivost toliko važna za hotelijerstvo. Da bi hoteli promenili tradicionalne načine poslovanja i prihvatili održivost, potrebno je vreme. Biti održiv nije skupo i nema sporu stopu povrata uloženih sredstava. Hoteli mogu započeti svoj put ka eko-hotelu primenom jednostavnih promena, politika i usluga kao što su pružanje mogućnosti najma bicikla gostima, davanje mapa za pešačenje kako bi se gosti podstakli da učine nešto što je ekološki prihvatljivije i zdravije. Uprava hotela može kreirati podsticajni program kako bi ohrabrila osoblje da učestvuje u njima i poboljšava ih prema ekološki prihvatljivim postupcima. Takođe, menadžment može smisliti kreativne načine da nagradi goste hotela zbog pridržavanja propisanih pravila. Jedan sjajan primer je hotel Crowne Plaza Copenhagen Towers u Kopenhagenu (Danska) koji nudi besplatan obrok gostima koji na biciklu u teretani naprave 10 vati električne energije. Ovo je samo nekoliko primera šta hoteli mogu da urade, i dok su neki koraci možda mali, nijedan nije beznačajan.
Korišćena literatura:
1. Amado dos Santos, R., Picinini Méxas, M., & Meiriño, M.J. (2017). Sustainability and hotel business: criteria for holistic, integrated and participative development. Journal of Cleaner Production, 142(1), 217-224. https://doi.org/10.1016/j.jclepro.2016.04.098
2. Aznar, J.P., Sayeras, J.M, Galiana, J., & Rocafort, A. (2016). Sustainability Commitment, New Competitors’ Presence, and Hotel Performance: The Hotel Industry in Barcelona. Sustainability, 8(8), 755. https://doi.org/10.3390/su8080755
3. Guix, M., Jesús Bonilla-Priego, M., & Xavier Font, X. (2018). The process of sustainability reporting in international hotel groups: an analysis of stakeholder inclusiveness, materiality and responsiveness. Journal of Sustainable Tourism, 26(7), 1063-1084. https://doi.org/10.1080/09669582.2017.1410164
- Jeou-Shyan, H., Chih-Hsing, L., Sheng-Fang, C., Chang-Yen, T., & Yu-Chun, C. (2017). From innovation to sustainability: Sustainability innovations of eco-friendly hotels in Taiwan. International Journal of Hospitality Management, 63, 44-52. https://doi.org/10.1016/j.ijhm.2017.02.005
5. Verma, V.K., Chandra, B. (2018). Sustainability and customers’ hotel choice behaviour: a choice-based conjoint analysis approach. Environment, Development and Sustainability, 20, 1347–1363. https://doi.org/10.1007/s10668-017-9944-6
Ostavi komentar