Nastavak rada na važnom projektu o istoriji bačkih Bunjevaca

27/12/2022

Autor: Prof. dr Boris Stojkovski

Istorija bačkih Bunjevaca, značajan interdisciplinarni višegodišnji poduhvat, ušao je u drugu godinu aktivnog i predanog rada i puta ka ostvarivanju. Kao što je dobro poznato 2021. godinu smo sa punim pravom proglasili godinom kada je započet veliki poduhvat istraživanja, proučavanja, te naposletku i konačnog stvaranja jedne jedinstvene opšte sveobuhvatne istorije bačkih Bunjevaca.

Dva ključna naučna stuba ovog istraživanja jesu Pravni i Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu. Sa potonje ustanove treba posebno istaći Odsek za istoriju čiji su članovi prof. dr Đura Hardi i prof. dr Boris Stojkovski članovi istraživačkog tima koji predvodi doc. dr Dragana Ćorić, nastavnica Pravnog fakulteta. Ovaj višegodišnji pokrajinski projekat pod nazivom Pravni i istorijski aspekti položaja Bunjevaca u Vojvodini ima svoje jasno postavljene metodološke i naučne ciljeve koji su u skladu sa planom da se na kraju izradi jedna istorija Bunjevaca.

Izrada celovite, sveobuhvatne, interdisciplinarne istorije bačkih Bunjevaca ne bi obuhvatila samo događajnu istoriju, niti isključivo političku prošlost ovog naroda. Treba reći da su Bunjevci narod kome nedostaje jedna temeljna istorija, koja bi bila dalja polazna tačka za sva istraživanja, ali bi obuhvatila i geografske i antropološke karakteristike, jezik, književnost, običaje i religiju bačkih Bunjevaca, kao i druge karakteristike. Stoga, pokretači ovih projekata, te timovi istraživača koji na njima rade, planiraju što širu saradnju sa drugim naučnicima. U tu svrhu će, izvesno u godinama koje slede, poseban akcenat biti na geografiji, etnologiji, etnografiji, lingvistici, teologiji, muzikologiji, muzeologiji, arhivistici, istoriji umetnosti, istoriji književnosti i nauci o književnosti uopšte, pravu, politikologiji, antropologiji, kao i drugim srodnim disciplinama.

Tokom 2022. godine vođeni su razgovori u tom pravcu. Na daljem prikupljanju građe radili su članovi projektnog tima. Pojačana je saradnja sa Mađarskim nacionalnim arhivom iz Budimpešte, te je u maju 2022. godine, kao i u prvim nedeljama decembra iste, vršen popis dokumenata koji se odnose na istoriju bačkih Bunjevaca a koji se nalaze u fondu rečenog arhiva. Deo arhivske građe je i kopiran i na raspolaganju je istraživačima. Tokom ovih studijskih i istraživačkih boravaka, a u sklopu dalje saradnje i rada na što sveobuhvatnijem sagledavanju pravnih aspekata bunjevačkog položaja, te i zaokruživanja istorijske celine o prošlosti Bunjevaca, projektni tim je dobio i spoljne saradnike. U Budimpešti, primera radi, uspostavljeni su ozbiljni kontakti sa pojedinim kolegama iz Mađarske akademije nauka, preciznije Istorijskim institutom Istraživačkog centra za humanističke nauke. Sa kolegama iz ove ustanove dogovorena je pomoć pri prikupljanju značajne građe koja se čuva u Budimpešti, a koju članovi projektnog tima svakako neće moći tokom kraćih studijskih boravaka sakupiti. Ta se građa ne odnosi samo na pominjani Mađarski nacionalni arhiv, već i na lokalne, kao i crkvene arhive. Bez ovako sistematskih istraživačkih poduhvata i bez razgranate mreže saradnika koji bi projektnom timu pomogli u ostvarivanju temeljnog pregledanja arhivske građe ni ne možemo govoriti o ozbiljnom radu. Saradnja i preliminarni dogovori uspostavljeni 2022. godine koliko već tokom naredne, 2023, daće vidljive rezultate. Drugi važan aspekt jeste starija, ali i novija mađarska istoriografija, kao i dostignuća drugih disciplina. S obzirom na značaj Mađarske za istoriju bunjevačkog naroda, tamošnja naučna produkcija kako iz istorije, tako i etnologije, jezika, književnosti i drugih oblasti može biti od izuzetne koristi za ovo istraživanje.

Druga važna veza koja je tokom 2022. godine ojačana jeste sa Srpskim institutom u Budimpešti. Ova ustanova Srba u Mađarskoj nosilac je naučnih istraživanja prošlosti ovog naroda, te su iskustva kako u naučnom radu, tako i uopšte u pogledu ostvarivanja manjinskih prava i pozicija, od velikog značaja za istraživanje pravnih i istorijskih aspekata bačkih Bunjevaca. Nemojmo zaboraviti ni činjenicu da su saradnici Srpskog instituta takođe vrlo otvoreni da svoja naučna saznanja podele sa projektnim timom.

Što se, uslovno rečeno, domaćeg terena tiče za 2022. godinu treba istaći sledeće. Sa Arhivom grada Novog Sada dogovoren je rad na građi vezanoj za Bunjevce koja se čuva u ovoj ustanovi, njeno dalje izučavanje, a u nekoj konačnici i njeno objavljivanje. Drugi značajan aspekt proučavanja istorije bačkih Bunjevaca jesu svakako demografska i statistička istraživanja, za koja su saradnici pronađeni u Istorijskom institutu u Beogradu. Uz Maticu srpsku, najstariju naučnu, kulturnu i književnu ustanovu kod Srba, povezivanje i sa beogradskim ustanovama pokazuje da je ovo jedan pravi nacionalni projekat. On nije samo vezan za jednu mikrozajednicu –naše sugrađane bunjevačke nacionalnosti, već za čitavu državu i predstavlja naučni poduhvat od izuzetnog značaja.

Još jedan, ali istovremeno istraživački osnovni postulat, jeste da će sva ova, kao i druga istraživanja, biti sprovedena isključivo u skladu sa naučnom metodologijom. Šta to konkretno znači kada je u pitanju istorija Bunjevaca? Istorija ovog naroda, kao uostalom i svako drugo ozbiljno bavljenje istorijskom naukom, može biti objektivno i sveobuhvatno istražena samo ako se proučavaju istorijski izvori prvog reda – dokumenti, pisma, povelje i drugi. Konkretno za ovaj projekat to se odnosi na prepisku sa gradskim poglavarstvom Subotice i Sombora, gradovima gde su Bunjevci imali značajnu ulogu. To se posebno odnosi na Suboticu, svojevrsni istorijski bunjevački centar. Tu su razni popisi, zapisnici, stenografske beleške i drugi slični izvori koji su takođe od prvorazrednog značaja za proučavanje ove teme. U drugom redu koristiće se putopisi, memoari, beleške i izvori slične provenijencije, a za noviji period neizostavne su i novine, odnosno štampa, iznimno važan istorijski izvor za period XIX i XX veka. Upravo i za pravni i za istorijski aspekt proučavanja na ovom projektu, štampa će imati ogroman značaj. Ona je u dobroj meri poznata, ali isto tako, značajan korpus koji se čuva u Narodnoj biblioteci Srbije i Biblioteci Matice srpske, te bibliotekama Subotice, Sombora i Nacionalne Sečenji biblioteke u Budimpešti nije dovoljno proučavan. Jedan od zadataka članova projektnog tima u 2023. godini biće upravo rad na štampi.

Svim istorijskim izvorima, nevezano od tipa i epohe, priloženo je, a biće i nadalje u 2023. godini isključivo kritički, sprovodeći sva načela koja su utemeljena u proučavanju prošlosti pre više od stoleća i po. Jedino sprovođenjem spoljašnje i unutrašnje kritike izvora, te metodološki naučno utemeljenom analizom, mogu se dati odgovori i istoriji i kulturi bačkih Bunjevaca.

Tokom 2022. godine započeto je istraživanje, pored Mađarske, i u susednoj Hrvatskoj. Već je ranije istaknuto da što se hrvatske istoriografije, etnologije, filologije i drugih disciplina tiče, postoji nemali broj vrlo ozbiljnih naučnica i naučnika koji su tokom više od veka i po proučavanja bunjevačke istorije dali ogroman doprinos izučavanju bunjevačke prošlosti, ali i sadašnjosti, te kulture, etnografije, folklora, jezika, književnosti i drugih aspekata. Naravno, ovde postoji problem stalne interpretacije Bunjevaca kao dela hrvatskog naroda, ali, uprkos tome, veliki je značaj izvora i literature koji se nalaze u Hrvatskoj. Stoga je tokom oktobra nekoliko dana boravka u Vukovaru iskorišteno upravo u ove svrhe. Tamošnja Gradska biblioteka u svom bogatom fondu sadrži, kako neka dela posvećena Bunjevcima, tako i pojedinim autorima koji su važni za izučavanje celokupne južnoslovenske istorije i kulture. Naročita pažnja posvećena je Matiji Petru Katančiću, svestranoj ličnosti koja je živela 1750–1825. godine i koji je bio vrlo plodan pisac, pesnik, istoričar i uopšte jedan polihistor. Prožet ilirskim i sveslovenskim duhom, ostavio je važne podatke i o istoriji Bunjevaca, o njihovom jeziku, kao i gotovo o svim drugim južnoslovenskim narodima i etničkim grupacijama.

Svakako da postoji nada i planovi da se u nastavku realizacije istraživanja za projekat Pravni i istorijski aspekti položaja Bunjevaca u Vojvodini proučavanja velikog obima i širokog opsega sprovedu i u Zagrebu. Nacionalna sveučilišna knjižnica, Hrvatski državni arhiv, te arhiv i biblioteke Kaptola predstavljaju prave riznice za istoriju Bunjevaca. Dobar deo građe i rukopisa tamo još čeka da bude valjano i sistematski proučen.

Dakle, može se podvući da se tokom 2022. godine istraživalo u Vukovaru, Novom sadu, Budimpešti, Subotici, a da će tokom 2023. godine svakako biti rada na bečkoj građi, zatim u Beogradu, verovatno nanovo u Budimpešti. Već je pomenuto da će se konsultovati i nevelika, ali opet veoma zanimljiva građa koju čuva Istorijskom arhivu Grada Novog Sada. Uspešna saradnja sa Arhivom Vojvodine, koja je i lična i profesionalna takođe će dobiti svoje nove obrise u 2023. godini. Bogati fondovi centralnog i matičnog arhiva u AP Vojvodini biće pravi izazov za istraživače na projektu, ali i njihove saradnike iz brojnih drugih ustanova u Beogradu, Budimpešti i Novom Sadu. Dugoročni cilj, koji će se svakako nastaviti pripremati u drugoj projektnoj godini jeste odlazak u Rim i arhiv u Vatikanu (pre svega Apostolski arhiv i Arhiv kongregacije za evangelizaciju naroda) gde postoji značajan korpus povelja, pisama, ali i izvora nastalih iz pera misionara koji su krajem srednjeg veka odlazili na Balkan. Oni su obilazili i prapostojbinu Bunjevaca, predele Dalmacije i Hercegovine, i odatle se mogu crpeti nove važne informacije koje bi pomogle da se ovaj projekat uspešno privede konačnom cilju.

Za istoriju Vojvodine, ali i uopšte, pravni i politički položaj Bunjevaca na ovim prostorima treba istaći da su 1918. godine upravo u najvećoj meri Bunjevci bili uz Srbe u borbama za oslobođenje i ujedinjenje, a i danas zajedničke srpsko-bunjevačke aktivnosti na polju očuvanja kulture sećanja na Prvi svetski rat i njegove posledice su velike. Bunjevci su 25. novembar, dan Velike narodne skupštine iz 1918. godine, proglasili još pre mnogo godina za svoj nacionalni praznik. U okviru proslave ovog velikog nacionalnog praznika bunjevačke nacionalne zajednice održano je predavanje učesnika projektnog tima prof. dr Đure Hardija i prof. dr Borisa Stojkovskog. Ono je u svojoj suštini predstavljalo upravo diseminaciju projekta Pravni i istorijski aspekti položaja Bunjevaca u Vojvodini. Rezultati su predstavljeni predstavnicima Grada Subotice, bunjevačkih kulturnih i drugih institucija, medija, te svim zainteresovanim građanima. Na taj način obezbeđena je puna transparentnost rada u prvoj godini projekta i prezentovani su rezultati i planovi za dalji rad.

Na kraju ove kalendarske godine, a pred nastavak daljih istraživanja, red je istaći ljude i ustanove koji i stoje iza svega ovoga što je napred navedeno. Najpre to je dr Suzana Kujundžić Ostojić, nedavno reizabrana predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta. NJena odlučnost i energija daje veliki zamah svima koji se istorijom i drugim aspektima kulture Bunjevaca bave ili se planiraju baviti. Upravo je dr Suzana Kujundžić Ostojić, sa Bunjevačkim nacionalnim savetom na čijem je čelu, a u saradnji sa najstarijom i najuglednijom srpskom naučnom i kulturnom ustanovom, Maticom srpskom, pokrenula projekat istraživanja istorije bačkih Bunjevaca, ali i kulture ovog naroda. NJenom podrškom, i naravno uz saglasnost samoga Saveta pokrenuto je još nekoliko projekata sa Pedagoškim fakultetom iz Sombora i Filozofskim fakultetom iz Novog Sada, te već više puta pomenuti krovni projekat Pravni i istorijski aspekti položaja Bunjevaca u Vojvodini.

Osim Bunjevačkog nacionalnog saveta, zahvalnost treba istaći i Pokrajinskom sekretarijatu za visoko obrazovanje i naučno-istraživačku delatnost koji je prepoznao značaj ove teme i podržao je 2021. godine. Ostaje nada da će se podrška Sekretarijata svakako nastaviti u 2023. godini, te da će biti još mogućnosti da se nastavi rad na izučavanju istorije Bunjevaca. Stručni i istraživački boravci, nabavka literature, publikovanje zbornika radova, naučnih članaka, ništa to nije moguće bez sistematske podrške države, odnosno u ovom slučaju Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost zahvaljujući kome je i odobren ovaj projekat. Uz širi krug saradnika, podršku države i Bunjevačkog nacionalnog saveta, sigurno je da će 2023. godina doneti veliki broj izazova u poduhvatu da Bunjevci dobiju celokupnu istoriju, sa osvrtima na etnologiju, demografiju, književnost, jezik, pravni i društveni položaj i sve druge bitne činioce.

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja