Autor: Željko Injac, novinar
Evropsko regulatorno telo za elektronske komunikacije (BEREC) uspostavilo je u martu prošle godine poseban mehanizam za praćenje pojačanog internet saobraćaja u svim državama članicama EU. Uzrok pojačanog internet saobraćaja bio je početak pandemije koronavirusa. Prebacivanje aktivnosti građana sa oflajn na onlajn, dovelo je do povremenog zagušivanja internet saobraćaja. Pored EU u celom svetu je takođe zabeležen povećan internet saobraćaj, tako da su provajderi pozivali na racionalno korišćenje interneta.
Apokaliptično najavljivanje pada ili čak i gašenja interneta se ipak nije dogodilo. Međutim, nije došlo ni do značajnijeg smanjenja internet saobraćaja u onim državama koje su se uspešno izborile sa pandemijom. Pandemija koronavirusa je zapravo samo ubrzala neminovno, tj. veću upotrebu interneta u celom svetu.
Gužve i redovi klijenata ispred banaka su i dalje prisutni, ali je i povećan broj onlajn klijenata. Onlajn bankarske transakcije i trgovina su enormno porasli. Očekivalo se da jenjavanjem pandemije svet nastavi tamo gde je stao, međutim, to se neće dogoditi. Onlajn kupovina i dalje kaska za tradicionalnim šopingom. Možda pre svega iz psiholoških razloga jer nije isto šopingovati od kuće i otići u supermarket. Drugačiji je doživljaj tradicionalnog šopinga, koga se potrošačko društvo očigledno ne želi tako lako odreći. Ipak, onlajn šoping je drastično porastao u odnosu na period pre pandemije i ne postoji tendencija pada, već samo povećanja. Nijedna kampanja nije uticala na povećanje onlajn trgovine u Srbiji ,pa ni i svetu, koliko koronavirus.
Tamo gde su pare, tamo je i kriminal. Pored trgovine, koronavirus je takođe uticao i na povećanje sajber kriminala. Broj prevara, krekovanja i sajber krađa dostigao je svoj maksimum upravo u godini korone. Na darknetu se prodaju čak i vakcine protiv korone i fejk kovid pasoši.
Tokom prošle godine 75% korisnika društvenih mreža počelo je aktivno da koristi neku od mreža u proseku više od 4 sata dnevno.
Korona je uspela ono što verovatno nijedna ideologija ili neke državne mere ne bi ni za desetinu godina! Prebacila je ceo svet na internet.
Gde su sad fakt čekeri i šta rade?
Oni malo „obavešteniji“ među nama ponadali su se da će nakon inauguracije Bajdena fakt čekeri, ti globalni policajci interneta, ostati bez posla. I tu smo se prevarili. Fakt čekeri su izgleda „stalna postavka“ i njihova kontrola interneta će biti trajna. Istina je da su od maja meseca malo ublažili svoje totalitarne metode gušenja slobode govora, zapravo ih zamaskirali manje uočljivim i manje represivnim metodama ali jednako delotvornim. Na primer, u prvoj polovini 2021. godine, po prijavi fakt čekera, profil korisnika koji smatra da je internet prostor slobode pa mu se omakne da piše ono što misli, bio je na Tviteru trajno suspendovan, na Fejsbuku uzastopno blokiran na po par meseci, pa čak i na slikovnici kakva je Instagram bilo je tu i tamo sankcionisanja nepodobnih slobodnomislećih statusa.
U drugoj polovini ove godine, umesto da direktno blokiraju profil ili uklone statuse na društvenim mrežama, po prijavama fakt čekera, korporativne društvene mreže su se setile jednog izvanrednog policijskog metoda – izolacije.
Kako to funkcioniše?
Recimo slobodnomisleći korisnik društvenih mreža objavi neki status koji se ne uklapa u agendu nove globalne ideologije(da istina je, fakt čekeri i globalna policija zapravo ne progone kriminalce i manijake, već ideološki „neusklađene“ korisnike), umesto da blokiraju tog korisnika i uklone njegov status, koji, opet, možda ne krši nikakva pravila dotične društvene mreže. Jednostavno, korisnici se vremenom naviknu da upotrebljavaju politički korektnu terminologiju a opet da kažu po koju subverzivnu ideju, tada korporativni mediji primenjuju algoritme izolacije. Jednostavno sankcionišu svakoga ko šeruje taj status ali ne i samog postavljača statusa. Kod onih korisnika koji su sujetni ili plašljivi ovo ima izuzetan efekat. Oni odmah napuštaju „prijatelja“, slobodnomislećeg korisnika globalne društvene mreže ili ga još, pak, izgovaraju naokolo po Fejsbuk i Tviter čaršiji kao uzročnika njihove boli i patnje.
Tako se sankcioniše opasni slobodnomisleći „terorista“ društvenih mreža, a domet njegovih objava se smanjuje. Svakome ko je imao tu sreću da završi u zatvoru na izvesno vreme, poznate su ove policijske metode izolacije zatvorenika koji se smatra opasnim po zatvorsko društvo. Ne kažem da su društvene mreže u vlasništvu megakorporacija neka vrsta zatvora za njihove korisnike jer taj zatvor je dobrovoljan i može se napustiti bilo kad, dovoljna je samo dobra volja. Dobra volja da sam sebe isključiš iz društva i sveta jer, kao što rekosmo na početku, koronavirus je prebacio ceo oflajn svet na internet.
Dakle, globalna policija je prešla na novi nivo igrice: možete biti slobodnomisleći korisnik njihovih društvenih mreža, možete i objavljivati statuse koji nisu u skladu sa aktuelnom globalnom ideologijom ali bićete izolovani od svih i, realno, to što pišete i pričate niko neće videti.
Prvobitne surove metode suspendovanja i cenzurisanja su očito davale pogrešne rezultate. Mnogi korisnici društvenih mreža su potražili alternativni sajber prostor, kao recimo što je ruski Vkontakte bio za mnoge korisnike iz Srbije, pa i pojedine iz zapadne Evrope. To, pak, nije dobro za biznis. Nije lepo da korporacija koja fino prihoduje milionske cifre na mesečnom nivou zahvaljujući korisnicima ima takav otvoreno policijski odnos prema svojim klijentima. S druge strane, ideologija globalizma mora da se poštuje jer će i sama korporacija biti „suspendovana“ kao što se umalo dogodilo Fejsbuku jer je dozvolio Trampu da se reklamira na njihovoj mreži.
Korporatokratija želi da korisnici društvenih mreža pa i celog interneta imaju privid slobode ali ne i samu slobodu. Lično sam se iskreno obradovao kada su fakt čekeri počeli da šenluče po društvenim mrežama i suspenduju naloge običnih i ne preterano uticajnih korisnika jer je to za nas koji živimo u istočnoj Evropi bilo veoma otrežnjujuće i evociralo je uspomene na komunističku diktaturu i čuveni „verbalni delikt“. Da su nastavili istim intenzitetom maltretirati korisnike društvenih mreža, izazvali bi ozbiljnije reakcije od puke seobe Srbalja na Vkontakte. Nažalost, nova ideologija je suptilnija i ima izoštreniji mehanizam manipulacije.
Post-korona internet neće biti isto što je bio internet pre korone, a pre korone se već nazirala cenzura kroz uvođenje algoritama. Internet kakav pamtimo od 2000. pa do otprilike 2015. više se neće ponoviti, a taj period će biti zapamćen kao najslobodniji period u istoriji interneta.
Post-korona internet će biti strogo kontrolisan sajber prostor, sa brojnom i veoma skupom sajber policijom ali ipak suptilnijom od UDBE ili KGB i drugih komunističkih cenzora i policajaca. Korisnici interneta u nekom trenutku boravka na netu, koji ne obraćaju pažnju na ove cenzorske detalje, zateći će se u ulozi Jozefa K. iz Kafkinog Procesa s pitanjem „ZAŠTO?“. Zašto sam cenzurisan, sankcionisan, izolovan i obrisan iz društva koje je danas internet?
Ostavi komentar