Autor: dr Aleksandra Kolaković
Kada se istoričari i naučnici ne pojavljuju u javnosti i ne pišu tekstove za širu javnost, njihovo mesto, posebno u današnjem vremenu, kada se ljudi izražavaju u duhu „140 karakteraˮ, a nepouzdane informacije se šire brzinom svetlosti, zauzimaju oni željni zabave, senzacionalizma ili sa namerom zloupotrebe istorije zarad nečijih interesa. Prilično inspirativni francusko-srpski odnosi tema je koja može da zainteresuje ne samo istoričare, već i novinare i širu javnost. Stoga se o brojnim političkim, ekonomskim i kulturnim vezama između Francuske i Srbije 19. i početkom 20. veka, može pronaći značajan broj informacija u štampi, na televiziji, radiju i društvenim mrežama. Jedan od zaključaka, koji je nesumnjiv, jeste i da su francusko-srpski odnosi imali i imaju svoje kontinuirano i bitno prisustvo u srpskoj istoriografiji. Stoga je i cilj ovog eseja da ukaže na dostupnu i relevantnu literaturu na srpskom i francuskom jeziku, a koja može biti interesantna i čitalačkoj publici zainteresovanoj za istoriju, međunarodne odnose i kulturu na prelazu dva veka.
Kako bi se razumeo kontekst međunarodnih odnosa u periodu kraja 19. i početka 20. veka, a koji je izuzetno kompleksan, posebno ako imamo u vidu narasle ambicije velikih sila, podelu na blokove i krize koje su vodile svetskom ratu, preporuka je da se zainteresovani čitaoci za francusko-srpske odnose upute i u ovu literaturu. U okviru istoriografske literature o međunarodnim odnosima Srbije na srpskom jeziku napisan je značajan broj knjiga.
Naglašavamo važnost knjiga akademika Mihaila Vojvodića: Srbija u međunarodnim odnosima krajem 19. i početkom 20. veka, potom Putevi srpske diplomatije, kao i knjigu Izazovi srpske spoljne politike (1791–1918): ogledi i rasprave.
Dimitrije Đorđević je napisao Carinski rat Srbije i Austrougarske (1906–1911) i Nacionalne revolucije balkanskih naroda 1804–1914, dela koja omogućavaju razumevanje srpske istorije u ovom periodu u konktekstu odnosa izgradnje i očuvanja srpske nezavisnosti i ekonomsko-političke emancipacije.
Od knjiga koje su posvećene biografijama srpskih vladara na prelazu između 19. u 20. vek izdvajamo dve monografije. Dragoljub R. Živojinović je napisao detaljnu biografiju kralja Petra: Kralj Petar I Karađorđević (Kralj Petar I Karađorđević: život i delo; Kralj Petar I Karađorđević: u izgnanstvu: 1844–1903. godine i Kralj Petar I Karađorđević: u otadžbini: 1903–1914. godine), dok je profesorka Suzana Rajić osvetlila život poslednjeg Obrenovića u knjizi Aleksandar Obrenović, vladar na prelazu vekova: sukobljeni svetovi.
Dopunu bogatoj literaturi istorije Srbije, njene spoljne politike i istorije francusko-srpskih odnosa u periodu kraja 19. i početka 20. veka, za one koji se više interesuju omogućava se i korišćenje objavljenih izvora Dokumenti o spoljnoj politici Kraljevine Srbije i Documents diplomatiques français (1871–1914) (DDF). Zbornik Dva veka moderne srpske diplomatije (urednici Čedomir Popov, Dragoljub R. Živojinović i Dragoljub Marković) izuzetno je koristan u razumevanju pojedinih složenih tema u nastanku i razvoju srpske diplomatije.
Za razumevanje puteva delovanja francuske diplomatije u godinama pred Prvi svetski rat, pored nezaobilaznih knjiga: Histoire des relations internationales, Evropska kriza i Prvi svjestski rat i Borba za prevlast u Evropi 1848–1918 značajna su i dela: The French Foreign Office and the Origins of the First World War 1898–1914, Pour la patrie, pour les Slaves. Les slavisants français et leur rôle publique (1863–1920) i Au nom de la patrie les intellectuels et la première guerre mondiale (1910–1919). Znanje o francuskom društvu na prelazu vekova i političkog života Treće republike detaljno se može dopuniti delima Mišela Vinoka dostupnim na fracuskom jeziku: La France politique XIXe–XXe siècle i La Belle Époque La France de 1900 à 1914.
Pitanjem političkih i finansijskih odnosa Francuske i Srbije bavila se LJiljana Aleksić Pejković u nekoliko desetina radova od kojih se izdvaja monografija: Odnosi Srbije sa Francuskom i Engleskom (1903–1914). Od zajedničkih istraživanja na ovu temu merodavni su rezultati međunarodnih naučnih skupova: Jugoslovensko–francuski odnosi: povodom 150 godina od otvaranja prvog francuskog konzulata u Srbiji (urednik Slavenko Terzić), Srpsko–francuski odnosi (1904–2004) (urednici Mihailo Pavlović i Jelena Novaković), Les relation Franco–Yougoslaves dans l’entre–deuxguerres (1918–1940) (specijalni broj Etudes danubiennes, Tome XXIII, 1–2, 2007), Netipično savezništvo: francusko-srpski odnosi (1878–1940) (urednik Dušan T. Bataković), Srbi o Francuzima – Francuzi o Srbima (urednici Jelena Novaković i LJubodrag Ristić) i La France et la Serbie : les défis de l’amitié éternelle (urednici Aleksandra Kolaković i Saša Marković).
Dopuna proučavanju i razumevanju francusko-srpskih odnosa koji su detaljno istraživani po temama političkog, diplomatskog, ekonomskog i kulturnog karaktera u radovima publikovanim u ovim zbornicima, jesu i naučni radovi koji su posvećeni zapadnoevropskim ili francuskim uticajima u Srbiji krajem 19. i početkom 20. veka. Akademik Milorad Ekmečić je u dva članka: „Francuska nauka i Srbi 1914ˮ i „Više od vojnih saveznika 1914. (Prilog o francuskom izučavanju etničke prirode Jugoslovena)ˮ omogućio razumevanje obima saznanja francuske nauke o Srbima. U radovima akademika Čedomira Popova: Francuska i Srbija (1871–1878) i Francuski faktor u srpskoj istoriji 19. i prvoj polovini 20. veka, takođe se mogu pronaći podaci bitni za razumevanje francusko-srpskih odnosa od Berlinskog kongresa do kriza i ratova. Radovi Dušana T. Batakovića i Vojislava Pavlovića, koji su i doktorirali na Sorboni, neizostavna su literatura. Veći deo radova Dušana Batakovića je dostupan na internetu, a prostor jednog eseja nam dozvoljava da naglasimo značaj samo nekoliko radova: „La modèle français en Serbie avant 1914ˮ, „Les Francais et la Vieille Serbieˮ, „Srbija na Zapadu: o francuskim uticajima na politički razvoj moderne Srbijeˮ i „Francuski uticaji u Srbiji (1835–1914). Četiri generacije Parizlijaˮ. Od novijih radova Vojislava Pavlovića za bolje razumevanje francusko-srpskih odnosa tokom Velikog rata preporučujemo: „Franchet dʼEspèrey et la politique balkanique de la France 1918–1919ˮ i „La troisième guerre balkanique: la France et les tentatives des Alliés de créer une nouvelle alliance balkanique 1914–1915ˮ. Značajna dopuna navedenim radovima, koja govori o srpskim izbeglicama u Francuskoj tokom Velikog rata, predstavlja knjiga Dušice Bojić Srpske izbeglice u Prvom svetskom ratu (1914–1921), kao i članak „Les différents aspects de la coopération entre la France et la Serbie dans la Grande Guerre: un regard cent ans plus tardˮ. Stanislav Sretenović je publikovao knjigu Francuska i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1918–1929, u kojoj se u uvodnom delu, na osnovu francuskih izvora, osvetljavaju i francusko-srpski politički, ekonomski i kulturni odnosi na prelazu dva veka. Pored većeg broja članaka, Sretenović pruža i prikaz francusko-srpskih odnosa tokom dva veka u radu: „Francusko-srpski odnosi u XIX i XX vekuˮ.
Kako bi se stekla slika o školovanju srpske elite van Srbije, a posebno u Francuskoj, preporučujemo dela: Planirana elita: o studentima iz Srbije na evropskim univerzitetima u 19. veku LJubinke Trgovčević i članak Vojislava Pavlovića: „La France et l´espace Yugoslave: la naissance de la Yougoslavie (1878–1918)ˮ. Pomenutim delima treba dodati kao izuzetno značajno i stvaralaštvo Mihaila Pavlovića, a pre svega knjige: U dvostrukom ogledalu francusko-srpske kulturne i književne veze i Od Esklavonije ka Jugoslaviji. Izdvojićemo i knjigu Savremena francuska kultura – neki aspekti koju je napisala Ana Vujović, kao i magistarski rad Zapadnoevropske političke ideje u „Srpskom književnom glasniku“ 1901–1914, kao i članke Miloša Kovića: „From Vienna to Paris: Serbian Elite between Central and Western Europe (1878–1914)ˮ i „La Révolution française et l’élite serbe (1889–1935)ˮ jer pružaju važne informacije o transferu ideja i ideologija na relaciji Francuska – Srbija.
Radoznali ljubitelji istorije sigurno se pitaju i gde se čuvaju dokumenta koja svedoče o francusko-srpskim odnosima s kraja 19. i početka 20. veka. Najznačajnija dokumenta čuvaju se i dostupna su u Diplomatskom arhivu u Parizu – Archives des Ministère des Affaires étrangères – La Courneuve Paris, a jedan deo dokumenata, koji se odnosi na rad francuskog poslanstva u Beogradu, smešten je u odeljenje Diplomatskog arhiva u Nantu – Centre des Archives diplomatique à Nantes, Les Archives nationales de France – Site de Paris (Belgrade (consulat, légation puis ambassade) Série A (cosulat puis légation)). Naravno, literatura o francusko-srpskim odnosima na francuskom i drugim jezicima dostupna je u više biblioteka od kojih izdvajamo: Bibliothèque nationale de France, Bibliothèque de la Sorbonne, Bibliothèque interuniversitaire des langues orientales i Bibliothèque Centre d’études slaves. Značajna dokumenta o francusko-srpskim izvorima rasuta su i u srpskim arhivima: Arhiv Srbije, Arhiv Jugoslavije, Arhiv SANU i Rukopisno odeljenje Narodne biblioteke Srbije. Od neobjavljenih izvora u Arhivu Srbije čuva se važna mikrofilmovana strana serija Francuska, kao i fond Ministarstvo inostranih dela 1839–1918 (MID). Nezaobilazan izvor podataka o francusko-srpskim odnosima je i onovremena literatura i štampa, posebno francuska (Le Journal des Debats, La Revue des Deux Mondes i La Revue de Paris) u kojoj su objavljivani tekstovi, ocene i prikazi situacije na Balkanu, ali i u Srbiji i među Srbima. Pored pomenute francuske štampe o širenju francuskih kulturnih uticaja u Srbiji na prelazu iz 19. u 20. vek svedoče i srpski listovi Bosanska vila, Delo, List za nauku književnost i društveni život i Srpski književni glasnik. Pisana reč publikovana u javnosti je svodočanstvo percepcije i saradnje koja se razvijala između dve geografski udaljene sredine.
Na osnovu arhivske građe i dokumenata, kao i ukrštanjem sa štampom i literaturom s kraja 19. i početka 20. veka od druge decenije 21. veka nastalo je više stotina naučnih radova i knjiga, kao i nekoliko doktorskih disertacija u Francuskoj, ali i u Srbiji. Ograničeni prostorom, pomenućemo zbornik La France et la Serbie: les défis de l’amitié éternelle (2021), kao i specijalne brojeve časopisa Srpska politička misao: Les rapports franco-serbes dans le domaine des relations diplomatiques et des représentations médiatiques: perspectives historiques et défis actuels i La France et les Balkans occidentaux: héritage du passé et intégration européenne (2022). Ova izdanja su nastala kao rezultat dva zajednička projekta Sorbone Pariz 4 i Instituta za političke studije. Profesori Filip Želez i Saša Marković, kao i An Madlan pružaju jedan novi značajni impuls za nastavak naučnog interesovanja i razmene na relaciji Francuska – Srbija. Iako njihovi radovi ne uključuju hronološki okvir kraja 19. i početka 20. veka, već raniji i kasniji period, ipak je značajno navesti njihova istraživanja i aktivnosti kojima usmeravaju mlađe istraživače ka proučavanju tema francusko-srpskih odnosa. U Francuskoj su Ksenia Smolovic i Marie Hassler odbranile doktorske disertacije: Une ˮquestion serbeˮ en France?: discours, représentations et usages politiques, 1804–1914 i Les Relations diplomatiques franco-serbes entre 1871 et 1914: histoire d’une montée en puissance, koje će, nadamo se, uskoro prerasti u knjige. Do sada u Srbiji su odbranjene tri doktorske disertacije od kojih su dve publikovane kao monografije: Uroš Tatić (Francuska i Srbija 1860–1868, doktorska teza), Biljana Stojić (Francuska i Balkanski ratovi 1912 –1913, Istorijski institut, 2017) i Aleksandra Kolaković (U službi otadžbine: saradnja francuskih i srpskih intelektualca, Institut za političke studije, 2016). Pomenuti autori su publikovali i naučne članke iz domena francusko-srpskih odnosa koju su dostupni u okviru časopisa i zbornika radova na srpskom, engleskom i francuskom jeziku.
Iako postoji značajan broj tema koje su još neistražene, primetno je da postoji dinamika istorijskih istraživanja i nova generacija istoričara koja se u svom naučnom radu posvetila i temama francusko-srpskih odnosa. U srpskoj stručnoj javnosti poznata su dela Žorža Anri Sutua, Žan Pol Bleda, Antoana Maresa i Katrin Orel, a neka od njihovih dela su prevedena i na srpski jezik, čime se prevazišla jezička barijera i omogućila intelektualna razmena. U srpskoj javnosti poznate su aktivnosti i izjave Aleksisa Truda, a pre dve godine publikovana je i dvojezična monografija Francuska i Srbija: vekovi prijateljstva, u izdanju Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka. Bitna su i nova istraživanja iz oblasti kulture, nauke, ekonomije, politike i diplomatije (na primer Naima Berkan proučava jugoslovenski film, Jasmina Ćirić piše o Gabrijelu Mijeu, dok Sandra Gajić, Nebojša Vukadinović i Jelena Todorović Lazić proučavaju evrointegracije i publikuju radove na srpskom, engleskom i francuskom jeziku). Pred novom generacijom istraživača na francuskoj i srpskoj strani je da nastave i prošire polje istraživanja, kao i da razvijaju naučnu razmenu dve sredine, ali i da širu javnost upoznaju sa delovima istraživanja koja mogu uticati na formiranje stavova o drugome, odnosno na aktuelni razvoj francusko-srpskih odnosa.
Ostavi komentar