Autor: dr Jelena Todorović Lazić
Reforma javne uprave nalazi se među oblastima u kojima Srbija namerava da iskoristi francusko iskustvo i praksu. Saradnja između Srbije i Francuske precizirana je u okviru Administrativnog ugovora koji je potpisan između Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije i Ministarstva za javnu upravu Republike Francuske. Ovaj ugovor je potpisan prilikom posete predsednika Francuske Srbiji u julu 2019. godine. Takva vrsta sporazuma trebalo bi da pruži odgovarajući formalni okvir za nastavak i intenziviranje saradnje između Srbije i Francuske. Francuska je sa tim u vezi u aprilu 2018. uputila na rad u Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave eksperta Klodin Žustafre koja pruža podršku u sprovođenju reforme javne uprave, posebno unapređenju upravljanja ljudskim resursima i uspostavljanju nadležnosti Nacionalne akademije za javnu upravu. Prvi sporazum o saradnji potpisan je u Strazburu u junu 2018. godine, između direktora Nacionalne škole za administraciju Republike Francuske (ENA) i Nacionalne akademije za javnu upravu Republike Srbije (NAJU). Osnivanje Nacionalne akademije za javnu upravu je značajan korak koji će pomoći u kontinuiranoj edukaciji državnih službenika, što je neophodno za obezbeđivanje najkvalitetnijih kadrova.
Počevši od 2014. godine u okviru Sporazuma o strateškom partnerstvu između Srbije i Francuske 12 ljudi je poslato u Generalni sekretarijat za evropske poslove Republike Francuske (SGAE). Boravak u Parizu u trajanju od 4 nedelje organizuju Ambasada Republike Francuske u Beogradu i Kancelarija za evropske integracije (ranije), a danas je to Ministarstvo za evropske integracije. Ovaj boravak se organizuje za članove pregovaračkih grupa koje učestvuju u pregovorima o pristupanju Srbije Evropskoj uniji. Osnovni cilj ovog bilateralnog programa je jačanje kapaciteta državne uprave u Srbiji za proces pristupanja Evropskoj uniji. Pored ovog programa, a u istom cilju, Ambasada Republike Francuske je odobrila 20 stipendija za kratke ili duge boravke za ENA školu (Nacionalna škola za državnu administraciju) u periodu između 2002. i 2010. godine.
U razgovoru sa pojedinim učesnicima bilateralnog programa obuke stiče se utisak da je takav program izuzetno koristan za državne službenike koji se bave poslovima evropskih integracija. Evo izvoda iz intervjua sa nekima od stažista koji su bili u Generalnom sekretarijatu za evropske poslove Republike Francuske na praksi: „Tokom boravka u Francuskoj prisustvovali smo organizovanim sastancima i razgovorima sa zaposlenima u različitim sektorima Generalnog sekretarijata za evropske poslove Republike Francuske (SGAE). Kolege iz tih sektora su nam pružili odgovore na konkretna pitanja (pretežno u vezi sa delovima acquis communautaire-a koje je matično ministarstvo u tom periodu transponovalo u domaće propise, kao i u vezi sa planiranim izmenama EU propisa). Takođe, objašnjen nam je način na koji francuska administracija transponuje direktive u domaće zakonodavstvo i napravljeno je poređenje sa praksom drugih država članica. Pored toga, organizovani su sastanci u Ministarstvu ekonomije, industrije i digitalizacije (le Ministère de l’Economie, de l’Industrie et du Numérique), na temu zaštite potrošača. Ispostavilo se da su francuski i srpski model koordinacije evropskih poslova slični, pa je iz Pariza doneseno više ideja za unapređenje koordinacije i rada na poslovima evropskih integracija u matičnom ministarstvu (Odeljenje za evropske integracije Ministarstvo za trgovinu, telekomunikacije i transport), kao i za unapređenje odnosa sa drugim institucijama u okviru tih poslova.“ Može se izvući zaključak da ovakvi programi i te kako doprinose evropeizaciji javne uprave u Srbiji, s tim što njen opseg zavisi i od spremnosti da se usvojeno znanje i dobra praksa zaista i primene po povratku u matično ministarstvo. Međutim, uočen je jedan značajan problem ‒ neki od ovih stažista ne rade više u javnoj upravi, već su prešli u privatni sektor koji po profitabilnosti ne može parirati sektoru javne uprave.
Među tvining projektima u kojima je Francuska partner Srbije treba pomenuti aktuelan dvogodišnji projekat vredan 2 miliona evra (2017‒2019), koji će omogućiti prenos najboljih praksi, iskustava i stručnog znanja između Ministarstva ekonomije i finansija Republike Francuske i Centralne jedinice za harmonizaciju Ministarstva finansija Republike Srbije, a u skladu sa usaglašavanjem srpskih propisa sa pravnim tekovinama EU. Cilj projekta je uspostavljanje modernog i efikasnog sistema upravljanja javnim finansijama na svim nivoima vlasti, što se ogleda u transparentnijem korišćenju javnih sredstava u Republici Srbiji. PIFC Tvining projekat, čije je sprovođenje započeto u junu 2017. godine, predstavlja zajednički projekat između Ministarstva ekonomije i finansija Republike Francuske i Centralne jedinice za harmonizaciju (CJH) Ministarstva finansija Republike Srbije. Projekat sprovodi Expertise France, agencija za međunarodnu tehničku saradnju iz Francuske. Projekat će pružiti naročitu podršku modernizaciji sistema upravljanja javnim finansijama sa fokusom na internu finansijsku kontrolu u javnom sektoru, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim EU praksama.
PIFC tvining projekat će omogućiti unapređenje i jačanje postojećih organizacionih i strukturnih kapaciteta na polju upravljačke odgovornosti (sistemi finansijskog upravljanja i kontrole) i funkcionalno nezavisne interne revizije (sistemi IR). Pored toga, putem neposredne razmene iskustava i primera dobre prakse u javnom sektoru ojačaće se uloga i kapaciteti Centralne jedinice za harmonizaciju koja je nadležna za razvoj i promovisanje metodologija interne kontrole i interne revizije i za koordinaciju sprovođenja novih propisa u oblasti upravljačke odgovornosti i interne revizije. U okviru PIFC tvining projekta biće obuhvaćen širok spektar korisnika među kojima su ministarstva, državne institucije, jedinice lokalne samouprave i drugi korisnici javnih sredstava.
Partnerstvo dve državne administracije, Srbije i Francuske, omogućiće dalji razvoj interne finansijske kontrole u javnom sektoru u svim javnim ustanovama Republike Srbije, što će doprineti efikasnoj reformi javne uprave i javnih finansija u skladu sa nacionalnom Strategijom za IFKJ za period 2017‒2020. godine, zahtevima Evropske unije (Poglavlje 32) i međunarodnim standardima (INTOSAI, COSO 2013, MOPP Instituta internih revizora).
Tokom perioda od 24 meseca stručnjaci iz Francuske kao i drugih zemalja članica EU zajedno sa kolegama iz Centralne jedinice za harmonizaciju održaće niz sastanaka, radionica, edukacija, konferencija i studijskih poseta sa ciljem ostvarivanja obaveznih rezultata projekta. Zahvaljujući ovim aktivnostima, unaprediće se razmena znanja i najboljih praksi između javnih sektora dve države.
Naručilac ovog projekta je Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU (Ministarstvo finansija), koji je odgovoran za poslove plaćanja, računovodstva, praćenja i izveštavanja o implementaciji.
Do sada je Francuska bila partner na još četiri tvining projekta, od kojih su se dva odnosila na zaštitu životne sredine, jedan na transport i jedan na zapošljavanje („Priprema institucija tržišta rada u Republici Srbiji za Evropsku strategiju zapošljavanja” – partneri Francuska, Rumunija i Švedska; „Uspostavljanja sistema za monitoring, izveštavanje i verifikaciju potrebnog za uspešnu primenu Sistema trgovine emisijama EU” – partneri Francuska, Nemačka, Austrija; „Jačanje administativnih kapaciteta transportnog sektora u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i nadležnim institucijama“ – partneri francusko ministarstvo saobraćaja, zajedno sa Finskom transportnom agencijom i litvanskim Ministarstvom saobraćaja; „Uspostavljanje mehanizma za sprovođenje Uredbe o mehanizmu monitoringa – partneri Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i energetike Republike Francuske i Tehnički multidisciplinarni centar za proučavanje zagađenja vazduha (CITEPA)).
Što se tiče odabranih tvining partnera, Francuska je najpopularniji izbor Rumunije dok se nalazila u procesu pristupanja Evropskoj uniji, bilo samostalno ili zajedno sa drugim partnerima i to u 23 projekta. Iza Francuske slede Nemačka (15 projekata), Italija i Velika Britanija (po 11 projekata) i Holandija (9 projekata).
Nacionalna akademija za javnu upravu je centralna institucija sistema stručnog usavršavanja u javnoj upravi Republike Srbije, sa statusom javno priznatog organizatora aktivnosti neformalnog obrazovanja odraslih. Osnovana je Zakonom o Nacionalnoj akademiji za javnu upravu koji je usvojen 2017. godine, a sa radom je počela januara 2018. godine. Nadzor nad radom Nacionalne akademije za javnu upravu vrši Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.
Akademija se bavi sprovođenjem programa obuke, uz primenu savremenih oblika i metoda rada na stručnom usavršavanju i na taj način unapređuje kompetencije zaposlenih u javnoj upravi, neophodne za kvalitetno obavljanje posla. Time se obezbeđuje stalno unapređenje kvaliteta usluga koje javna uprava pruža građanima i privrednim subjektima.
Kontinuirano stručno usavršavanje obezbeđuje da je svaki zaposleni službenik javne uprave uvek u stanju da odgovori na potrebe građana i pravilno, efikasno i ekonomično sprovede propise bez diskriminacije i na standardizovan način. Profesionalizacija i depolitizacija uprave su ključni principi reforme, kojima Akademija daje značajan doprinos razvijajući i realizujući savremene programe obuke kao i praćenjem postignutih rezultata.
Nacionalna akademija za javnu upravu svojom delatnošću prati savremene tendencije u upravljanju ljudskim resursim kroz sledeće aktivnosti:
- utvrđivanje potreba za obukom, na osnovu koje se precizno identifikuju prioritetne oblasti i ciljne grupe službenika kojima je usavršavanje namenjeno;
- planiranje i programiranje opšteg stručnog usavršavanja kojima se dodatno operacionalizuju sadržajni, metodološki i finansijski aspekti planiranih obuka;
- organizaciju i realizaciju koje imaju za cilj sveobuhvatnu i detaljnu pripremu i sprovođenje programa stručnog usavršavanja od strane akreditovanih realizatora programa;
- evaluaciju, čijom analizom dobijamo povratne informacije o kvalitetu različitih aspekata realizovanih obuka i njihovom uticaju na svakodnevni rad državnih službenika, i
- izveštavanje, kojim efekti rada postaju merljivi, a informacije transparentne i dostupne javnosti.
Akademija sarađuje sa svim organima i organizacijama javne uprave preko imenovanih predstavnika ili organizacionih jedinica nadležnih za upravljanje ljudskim resursima, kao i sa širokim krugom predstavnika stručne i akademske javnosti, nevladinim organizacijama i profesionalnim udruženjima.
Među okončanim projektima NAJU nalaze se: Program „HResurs“, Projekat „Podrška uspostavljanju Nacionalne akademije za javnu upravu“, Razvoj internet platforme Nacionalne akademije za javnu upravu, Informacioni sistem za upravljanje obukama u Nacionalnoj akademiji za javnu upravu, Podrška daljem razvoju uprave orijentisane ka građanima, kroz izgradnju kapaciteta Nacionalne akademije za javnu upravu, Projekat ,,Podrška profesionalnom razvoju državnih službenika na položaju u Republici Srbiji kroz izradu programa obuke za visoke zvaničnike“. Kada je reč o tekućim projektima NAJU, tu su: Projekat „Obuka za državnu službu za 21. vek u Republici Srbiji“, Projekat ,,Podrška NAJU u profesionalnom razvoju javne uprave“ (jun 2019‒oktobar 2020).
Obim multilaralne saradnje u kojoj Francuska učestvuje kao članica EU u oblasti reforme javne uprave dosta je veći. Među aktuelnim EU projektima treba pomenuti:
- sektorski reformski ugovor za sektor reforme javne uprave EU IPA 2015. u vrednosti od 80 miliona evra (70 miliona direktne budžetske podrške i 10 miliona evra komplementarne podrške kroz 4 ugovora tehničke podrške) za period 2016–2019;
- podrška reformi javne uprave (komplementarna podrška u okviru Sektorskog reformskog ugovora) EU IPA 2015, 3,5 miliona evra, mart 2018–mart 2021;
- podrška u kreiranju Nacionalne akademije za javnu upravu, finansijer Evropska unija kroz desetomesečni program (april 2018–januar 2019).
Evropska unija je najveći pružalac finansijske pomoći Srbiji. Podrška za reformu javne uprave u iznosu od 210 miliona evra planirana je za period 2014‒2020. Nakon procene napretka u ovoj oblasti, EU je krajem 2018. godine odobrila isplatu prvog finansijskog zahteva za ispunjenje obaveza dogovorenih u Sektorskom reformskom ugovoru u iznosu od 30,5 miliona evra. Svaka buduća isplata će verovatno zavisiti i od procene napretka prema ciljevima iz Strategije reforme javne uprave. Stoga, Vlada Srbije treba da odredi prioritete ovih ciljeva kako bi osigurala isplatu budućih tranši. Komisija je takođe podržala Program optimizacije Vlade u partnerstvu sa Svetskom bankom u okviru IPA II programa (2014‒2020).
Francuska već nekoliko godina pruža podršku Srbiji na polju reforme javne uprave, pre svega u domenu upravljanja ljudskim resursima i profesionalnom usavršavanju, zahvaljujući između ostalog zajedničkom radu srpske Nacionalne akademije i francuske Nacionalne škole za administraciju. Do sada je uloga Francuske u ovoj oblasti bila veća kao mulitlateralna u okviru EU, nego kao bilateralna. Međutim, u budućnosti će uloga Francuske u ovoj oblasti nastaviti da raste prvenstveno zbog potpisivanja Administrativnog ugovora između Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije i Ministarstva za javnu upravu Republike Francuske.
Ostavi komentar