Autor: dr Aleksandra Kolaković
U vreme dok se lekari bore za živote ljudi, ali i pojavljuju prve naznake smirivanja pandemije, analiziraju se posledice i razmišlja o njihovom saniranju. Promene su već prisutne u životima ljudi na svim kontinentima. Neki su izgubili posao ili će uskoro ostati bez posla, drugi po prvi put rade od kuće, deca i mladi pohađaju virtuelne učionice, poslovna i turistička putovanja su stopirana, lični kontakt je zamenjen video pozivima putem raznih aplikacija, značajno je umanjen direktni socijalni kontakt, a nove informacije prisutne u medijima većinom su povezane sa pandemijom koronavirusa. Slike iz filmova gde se ljudi bore protiv katastrofa kako bi spasili čovečanstvo postale su deo svakodnevice modernog čoveka. Trauma, lična i kolektivna, koja će ostati kao posledica koronavirusa nakon mesec dana od proglašenja pandemije još je maglovita, dok se ubrzano razmišlja o političkim i ekonomskim posledicama. Iako je otkrivena struktura virusa, izolovana antitela, način na koji se vezuje u organizmu i klinička tela, naučnici širom sveta sada istražuju šta izaziva burnije reakcije kod pacijenata, da li se stvara imunitet, zašto dolazi do dispariteta po regionima i državama, kao i zašto više ima obolelih muškaraca nego žena. Stoga je nakon mesec dana potrebno ukazati na dosadašnje posledice pandemije i planove narednih aktivnosti.
Francuska se na listi evropskih zemalja koje su pogođene virusom po broju zaraženih i preminulih našla na trećem mestu (iza Italije i Španije). Za mesec dana od proglašenja pandemije prijavljeno je 152.894 slučajeva zaraze, izlečeno je 36.578 osoba, a preminulo 19.718 osoba. Ove brojke čine Francusku i četvrtom državom na svetu na listi onih koje su najviše pogođene koronavirusom. Procene su da je između dva i šest miliona Francuza zaraženo. Stoga su prisutne ocene da je nakon mesec dana borbe sa pandemijom francuska nacija još daleko od stvaranja kolektivnog imuniteta. Ipak, činjenica da se smanjuje broj najtežih pacijenata, govori u prilog da su mere koje je sprovela država počele da daju i prve rezultate. Ovde je pre svega reč o meri socijalne distance koja se u Francuskoj primenjuje već mesec dana. Tokom ovog perioda u Francuskoj je kažnjeno 800.000 osoba zbog nepoštovanja karantina ili propisanih mera. Ipak i posle mesec dana nastavlja se borba protiv virusa, kojom pored vodećih političara rukovodi i naučno nacionalno telo formirano za borbu protiv covid-19. Kao i druge zemlje, na početku epidemije Francuska se suočila sa nestašicama zaštitne opreme (maske, rukavice, skafanderi i sl, pre svega ovu nestašicu je osetilo stanovništvo), kao i sa problemima nabavke respiratora i druge opreme. Od početka epidemije jednim delom izmenjen je način organizacije i funkcionisanja zdravstvene zaštite građana. Pored mera socijalne distance, izolacije, samoizolacije, rada od kuće i ograničenog izlaska na ulicu radi kupovine hrane, lekova, fizičke aktivnosti ili pomoći drugima, uveden je i internet test za otkrivanje koronavirusa, kao jedna od mera koja bi potencijalne pacijente brže upućivala nadležnim lekarima.
Posledica analize broja preminulih od pandemije u Francuskoj, jeste i analiza problema i nedostataka zdravstvenog sistema. Reč je o početnim hipotezama da je u prošlosti više pažnje posvećivano razvoju prakse izabranih lekara, što je omogućilo određene prednosti u dostizanju visokog standarda efikasne zdravstvene zaštite, ali istovremeno oslabilo razvoj sistema bolnica i klinika, kao i dovelo do formiranja nedovoljnog broja epidemiologa i infektologa, koji čine prvu liniju medicinskih radnika u borbi protiv koronavirusa. Ipak, francuski lekari su u ovih mesec dana pružili i značajne naučne doprinose. Od 860 naučnih studija koje su se sprovodile i sprovode u svetu, 30 je u Francuskoj, a većina njih ispituje da li i pod kojim uslovima lekovi protiv ebole i malarije leče koronavirus. Francuski naučnici su otkrili do sada nepoznate specifičnosti koronavirusa, a u laboratorijama je započeta potraga za najefikasnijim načinima lečenja. U eminentnom Pasterovom institutu u Parizu radi se na pronalaženju vakcine. Nacionalno udruženje dermatologa i venereologa ukazalo je da kožne manifestacije (crvenilo, lezije na koži, koprivnjača, izgled promrzle kože) jesu atipični simptomi koronavirusa. Pariska univerzitetska klinika, Francuski zavod za transfuziju krvi i Državni institut za zdravlje i medicinsko istraživanje započeli su proces kliničkog ispitivanja lečenja covid-19 krvnom plazmom (transfuzija plazme pacijenata koji su preboleli covid-19 i koja sadrži antitela na pacijenta koji boluje od covid-19). Pod vođstvom doktora Didije Raula, na jugu Francuske, na Mediteranskom infektološkom institutu u Marseju, nad 1061 pacijentom primenjena je terapija hidroksihlorokvinom. Ovom metodom 91,7% pacijenata se uspešno izlečilo u roku od 10 dana, dok je broj preminulih u procentima 0,5%, a reč je o osobama starosti od 74 do 95 godina. Za ovu metodu lečenja zainteresovane su i druge bolnice u Francuskoj, a dr Raul je dobio podršku predsednika Makrona i imenovan za člana nacionalnog naučnog tela koje je formirano u cilju efikasne borbe protiv virusa. Prvi mesec pandemije u Francuskoj, pokazao je da se političari u značajnoj meri oslanjaju na mišljenje medicinskih stručnjaka, pomoć novih tehnologija i menjanja zdravstvene prakse u hodu, kao i da su otvoreni posebni fondovi koji će pomoći naučnicima da dođu do novih otkrića kako bi se pobedio koronavirus. Kao jedna od posledica pandemije zabeleženo je čak 60% manje konsultacija kod specijalista i 40% manje poseta lekarima opšte prakse (izabranim lekarima), kao i otkazivanje vakcinacija dece i kontrola obolelih od kancera. Na osnovu pomenutih podataka, preovlađuje sumnja da će nakon epidemije u Francuskoj biti velikih posledica po opšte zdravlje stanovništva. Ovo su problemi koji se mogu očekivati i u drugim zemljama.
Pojava koronavirusa dovela je do promene svakodnevnog života i navika građana Francuske. U proteklih mesec dana u Francuskoj kupovine u buticima su manje za 86%, a prodaja u pekarama za 39%. Sastanci i rad od kuće (odlazak u kancelarije umanjen je za 59%), kao i potrebe stanovnika da dane u karantinu, izolaciji i/ili samoizolaciji upotpune kulturnim i zabavnim sadržajima uputili su većinu na internet, digitalne medije i virtuelnu realnost. Aplikacije za videokonferencije su postale deo poslovnog života, a i nastava i kulturni sadržaji (obilasci muzeja, igrani i dokumentarni filmovi, pozorišne predstave, radio i televizijske emisije) postali su dostupni milionima ljudi, ne samo u Francuskoj već i celom svetu. Sva administracija se obavlja putem interneta i aplikacija, a primetno je da država radi na usavršavanju brojnih aplikacija preko kojih se građani prijavljuju za pomoć, podnose zahteve za dokumenta i druge usluge državne administracije. Pandemija je uticala i da država podrži stvaranje novih aplikacija. Francuska je pokrenula smartfon aplikaciju StopCovid koja bi na mobilnim telefonima mogla da prati kontakte prenosilaca virusa i da upozori korisnike ako dođu u kontakt sa prenosiocem koronavirusa. U francuskoj javnosti su se već pokrenule debate kako će uvođenje novih tehnologija, a posebno aplikacija za praćenje kontakata uticati na građanske slobode. Francuska vlada je najavila da bi ova aplikacija, zasnovana na bluethooth opciji, mogla najranije da bude finalizovana krajem aprila ili početkom maja, a da bi je građani koristili na dobrovoljnoj osnovi. Pandemija je svuda, a posebno u francuskom društvu, obnovila diskusije o ljudskim pravima, zaštiti i bezbednosti.
Mesec dana nakon epidemije, vlasti u Francuskoj poručuju građanima da borba još traje, kao i da će društvo morati da se navikne da živi sa koronavirusom. Nastojanja sa jedne strane da se sačuvaju životi građana, a sa druge da se pokrene ekonomija, uvode Francusku u novi ciklus borbe protiv virusa. Emanuel Makron, francuski predsednik, obratio se naciji 13. aprila, mesec dana nakon uvođenja vanredne situacije i početka sprovođenja prvih mera koje su imale za cilj zaustavljanje koronavirusa. Ovom prilikom naveo je da Francuska „prolazi kroz težak period“, kao i da se vide rezultati da epidemija posustaje, ali ipak Francuska nije bila spremna na ovakvu krizu. Odlučeno je da se nastavi sprovođenje mera do 11. maja, kada kreće nova etapa, koja će podrazumevati postepeno vraćanje uobičajenim aktivnostima i „normalnom“ životu, pri čemu je naglašeno otvaranje obdaništa, vrtića i škola (osim viših škola), dok restorani, bioskopi i druga mesta ostaju zatvorena. Ipak, nije jasno precizirano kada će i u kom obimu Francuska otvoriti svoje granice. Očekuje se i da većina Francuza nastavi rad od kuće, da će se nositi maske u javnom prevozu, kao i da se neće preporučivati letovanja na udaljenim destinacijama. Najavljeno postepeno ukidanje karantina biće zasnovano na dva principa: zaštita zdravlja građana i osiguravanje kontinuiteta „života nacije“, pri čemu je ekonomija u središtu pažnje. Jedno od kontroverznih pitanja u francuskoj javnosti jeste nastavak školske godine, jer ima potencijal za razvoj drugog kruga pandemije. Nakon mesec dana, francuske vlasti i eksperti smatraju da će u budućnosti glavne mere ostati socijalna distanca i poštovanje higijenskih navika, kao i da će se nastaviti sa testiranjem. Do sada je u Francuskoj bila praksa da se izvede oko 150.000 testiranja nedeljno, a cilj koji je pred francuskim zdravstvenim radnicima jeste 500.000 testiranih do 11. maja. Kako će maske biti obavezne u javnom prevozu biće podeljeno 17 miliona komada u narednom periodu. Dodatnu zabrinutost, iako nije potvrđeno da se covid-19 prenosi putem vode i hrane, izazvala je informacija da je gradska laboratorija u Parizu pronašla tragove koronavirusa na 4 od 27 tačaka u mreži tehničke vode pariskog vodovoda, koja se uzima iz Sene i kanala, radi zalivanja parkova, čišćenja ulica i rada dekorativnih fontana.
U Francuskoj su već nakon mesec dana krize izazvane koronavirusom napravljene ozbiljne procene ekonomskih posledica. Takođe, i u drugim državama pre svega se nastoje sagledati posledice i predviđa se najveća recesija, koja neće pogoditi samo Francusku, Italiju, Španiju ili Grčku, već i Nemačku, Veliku Britaniju, SAD kao i čitavu svetsku privredu. Stoga se o kompleksnostima problema i pronalazak rešenja pred ministrima finansija i državnicima čitavog sveta u ovom trenutku može samo nagađati. Francuski premijer Eduar Filip, kao i većina ekonomskih eksperata ocenjuju da će ekonomska kriza biti „brutalna“ i najveća u Francuskoj od Drugog svetskog rata. Prema istraživanjima sprovedenim u Francuskoj nakon mesec dana borbe protiv pandemije koronavirusa ekonomske aktivnosti su smanjene za 36%, u industriji za 43%, građevini za 88 %, dok su najveći gubici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu gde je smanjena aktivnost 90%. Procenjuje se da će BDP biti umanjen za 8%. U Francuskoj je 9,6 miliona zaposlenih trenutno delimično nezaposleno ili skoro svaki drugi zaposleni u privatnom sektoru. Većinom je reč na parcijalnom plaćenom odsustvu. Francuska država je planirala budžet od 24 milijarde evra za ove radnike, pri čemu je planirano 300 milijardi za pokriće bankarskih kredita 130.000 preduzeća. Uporedo, u Fond solidarnosti pristižu zahtevi za poslovnu pomoć za šta je obezbeđeno 7 milijardi evra. Ministarstvo rada Francuske se nada da će se situacija na tržištu rada popraviti kako se mere budu ublažavale od 11. Maja kada se jedan deo radnika vraća na posao, pri čemu se poslodavcima savetuje da što pre pronađu tržišta gde bi mogli da plasiraju svoje proizvode ili da pružaju svoje usluge. Izrađeni su vodiči za svaki privredni sektor (ukupno 31) u cilju davanja preporuka poslodavcima o načinu rada, poštovanju sigurnosti i zdravlja radnika. Nacionalni fond za pomoć porodicama isplatiće gotovo milijardu evra za pomoć porodicama sa malim primanjima. Ova mera obuhvata 4,1 miliona domaćinstava i 5 miliona dece. Najugroženijim građanima će biti isplaćeno po 150 evra pomoći, a dodatno još po 100 evra za svako dete. Tako će primalac solidarnog dodatka koji živi sam ili u bračnom paru sa dvoje dece dobiti 350 evra, a pomoć za decu obezbeđena je i za porodice koje ne koriste ovaj dodatak. Poseban problem za Pariz i Francusku bilo je zbrinjavanje 64.000 beskućnika tokom pandemije. Donji dom francuskog parlamenta odobrio je, u toku noći 17. na 18. april 2020. godine, 110 milijardi evra za spas ekonomije. Reč je o predlogu Zakona kriznog budžeta (koji je potrebno da odobri i Senat), koji predviđa isplatu bonusa medicinskom osoblju, pomoć radnicima, ugroženim porodicama i preduzećima. Posebna pažnja posvećena je strateški važnim industrijama za Francusku kao što su vazduhoplovna industrija i proizvodnja automobila, koje su pretrpele velike gubitke u proteklih mesec dana.
Nepunih mesec dana od proglašenja pandemije došlo je i do dogovora zemalja članica EU, koje je francuski ministar finansija Bruno Le Mer ocenio kao najvažniji ekonomski plan u istoriji EU. Ministri finansija zemalja članica EU postigli su dogovor za koji veruju da će obezbediti sigurnost za radna mesta, za mala i srednja preduzeća i države koje su i u ranijem periodu bile u finansijskoj krizi. Reč je o paketu pomoći vrednom 500 milijardi evra za evropske zemlje, koje su teško pogođene pandemijom. Planirane su predostrožne kreditne linije iz ESM fonda (do 240 milijardi evra), kao i poseban kreditni program Evropske investicione banke (od 200 milijardi evra) za kompanije. Za radnike je planirano 100 milijardi evra, kao poseban Sure program Evropske komsije. Ipak, uprkos ovim važnim odlukama i pozivu Evropske centralne banke da se odobri paket pomoći od 1.500 milijardi evra, nije postignut dogovor oko zajedničkog zaduživanja putem takozvanih korona-obveznica. Desetak dana nakon što je Emanuel Makron izjavio da će se Francuska „boriti za Evropu solidarnosti“, što su prenele i tri italijanske novine, devet država se saglasilo o zaduživanju na evopskom nivou, dok su četiri, među kojima je i Nemačka, bile protiv.
Pandemija koronavirusa postala je ne samo ispit evropske solidarnosti već i motor geopolitičkih promena. Nakon mesec dana krize izazvane pandemijom koronavirusa u Francuskoj su aktuelna sagledavanja odnosa Kine i Francuske, odnosno, Kine i drugih država. Nakon što je na sajtu ambasade Kine u Parizu objavljen tekst pod nazivom „Pismo jednog diplomate“ u kome je naglašeno da su u zapadnim zemljama dopustili da stariji ljudi ulaskom epidemije u staračke domove izgube život, došlo je do diplomatskih varnica između Pariza i Pekinga. Kao autor ovog teksta naveden je kineski ambasador Lu Šaje, koji je pozvan na razgovor u Ministarstvo spoljnih poslova Francuske. Zvanična Kina smatra da je došlo do nesporazuma. Istovremeno, SAD i Velika Britanija su dovele u pitanje transparetnost Kine u vezi izbijanja epidemije, a Emanuel Makron je rečima „dogodile su se stvari o kojima se ne zna“ doveo u pitanje reagovanje Kine na izbijanje epidemije, pri čemu je na pitanje novinara da li je kineski odgovor na epidemiju otkrio slabosti zapadnih zemalja i njihovih demokratija istakao da nema poređenja između „otvorenih društava i onih u kojima se istina potiskuje“. Ipak, zvanični stav Francuske jeste da nema dokaza da je virus nastao u laboratoriji u Vuhanu. Inače, Francuska je 2004. godine sa Kinom potpisala sporazum o osnivanju istraživačke laboratorije za zarazne bolesti najvišeg – bio sigurnosnog nivoa 4 u Vuhanu (u skladu s francuskim dekretom koji je potpisao Mišel Barnije, tada ministar spoljnih poslova Francuske). Laboratorija opisana kao „glavni element francusko-kineske saradnje u domenu prevencije i borbe protiv infektivnih bolesti“ izgrađena je 2011. godine, a poslednja francuska diplomatska poseta laboratoriji bila je 24. januara 2018. godine. Tada su se sastali rukovodioci laboratorije i francuski ekspert (koji ima savetodavnu funkciju) sa francuskim konzulom u Vuhanu. Francuski ministar spoljnih poslova, Žan Iv Le Drijan, nakon mesec dana od proglašenja pandemije, ocenio je da pandemija koronavirusa produbljuje postojeće podele u svetu, kinesko-američko suparništvo i slabi multilateralizam. U ovom smislu Le Drijan je ocenio da se čini kako se SAD povlače ili oklevaju da da preuzmu ulogu vođe na svetskom nivou, što komplikuje svaku zajedničku akciju u svetskoj politici i ohrabruje težnje Kine da to postane, pri čemu je naglasio da u igri supersila Evropa mora biti jedan od lidera, a ne da se bavi preispitivanjem same sebe. Francuski ministar ocenio je da ponekad Kina igra na kartu podele unutar Unije.
Za Srbiju i druge zemlje Zapadnog Balkana, koje imaju strateški plan pridruživanje Evropskoj uniji, posebno je interesantno kako će se posledice pandemije koronavirusa reflektovati na odnose unutar Evropske unije, dakle, Francuske i drugih država, kao i na odnose sa državama regiona. Iako su se disonantni tonovi i razlike, posebno između severnih i južnih zemalja, kao i potreba reforme EU, uočene i pre pojave virusa covid-19, posebna kriza nastala je kada je došlo do katastrofe u Italiji, a potom i Španiji, kao i velikih žrtava i u Francuskoj, odnosno nastojanja da se zajednički odgovori na političke, ekonomske i zdravstvene aspekte i posledice krize. Za sada je izvesno da pandemija menja kalendar brojnih događaja od političkih, do kulturnih i sportskih u celom svetu, a i funkcionisanje Evropske unije u ovom pogledu nije izuzetak. Samit u Zagrebu, koji je planiran za početak maja 2020. godine i od koga se očekivalo da odredi put regiona ka Evropskoj uniji, odložen je za jun, ako razvoj situacije bude dozvolio da do okupljanja dođe, a ako ne, onda će se održati videokonferencija. Korpus bitnih odgovora na pitanja kako će teći dalji proces pridruživanja, kao i razmatranje socijalno-ekonomskih tema, klimatskih promena, kao i zajedničkih bezbednosnih izazova EU i Zapadnog Balkana odloženi su za nekoliko meseci, ali će sigurno i sagledavanje svih posledica pandemije i promene koje će ona izazvati u međunarodnim odnosima odrediti i domete ovog očekivanog i odloženog samita.
Kada je reč o Francuskom interesovanju za Srbiju i region, primetno je i da pandemija utiče na bilateralne odnose dve države. Nakon pomoći iz Kine i Rusije, početkom aprila meseca došlo je do telefonskog razgovora predsednika Francuske i Srbije, u kome je jedna od tema bila pomoć francuske u sirovinama za proizvodnju lekova koji se primenjuju u lečenju o obolelih od koronavirusa. Na osnovu saopštenja za medije saznajemo i da je razgovarano i o evrointegracijama. Treba se podsetiti da je na bezbednosnoj konferenciji u Minhenu, pre pandemije, sredinom februara 2020, francuski predsednik Emanuel Makron govoreći o EU integracijama regiona Zapadnog Balkana rekao da Srbija već pet godina vodi pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, a da su evropske investicije nedovoljno vidljive u odnosu na kineske i ruske. Opet je potvrdio promenu politike Francuske prema regionu i istakao da Evropska unija mora da investira mnogo više nego do sada u infrastrukturu, kulturu, znanje jezika, ako želi da usidri Balkan u Evropu. Makron se i pre krize posebno zalagao za reformu EU, naglašavao da otvaranje pregovaračkih poglavlja, kada je reč o novim članicama, ne menja život ljudi, stoga se zalagao i za novu metodologiju proširenja. Ovim interesovanjem za Srbiju u jeku epidemije, Francuska se jasno opredelila da nastavi sprovođenje Strategije proklamovane krajem aprila 2019. godine, a koji podrazumevaju uvećano političko, ekonomsko i kulturno prisustvo Francuske u regionu.
Ostavi komentar