Autor: dr Jelena Todorović Lazić
U izveštaju o Sprovođenju ekološkog zakonodavstva EU (Environmental Implementation Review – EIR) za 2022. godinu, navodi se koji su to glavni izazovi sa kojima se suočava Bugarska na tom polju. U njemu se najpre kaže da nema značajnog napretka u obezbeđivanju usklađenosti sa zahtevima zakona EU o komunalnim otpadnim vodama. Naime, 70% komunalnih otpadnih voda u Bugarskoj ne ispunjava uslove za adekvatan tretman pre ispuštanja. Uprkos tome što se proizvodnja komunalnog otpada i dalje drži ispod proseka EU, Bugarska ostaje jedna od država članica sa najvećom stopom odlaganja ove vrste otpada (61% u poređenju sa prosekom EU od 24%). Bugarska još uvek nije primenila nacionalno zakonodavstvo o obračunu naknada za sakupljanje otpada. Iako Bugarska napreduje u određivanju posebnih područja očuvanja, još uvek treba da uspostavi specifične ciljeve očuvanja i mere za sva područja Natura 2000.
Glavni napredak u odnosu na ranije izveštaje zabeležen je u sledećim oblastima:
- Plan za upravljanje otpadom u periodu 2021–2028. usvojen je u junu 2021.
- stalno unapređivanje implementacije INSPIRE direktive (INSPIRE je skraćenica od Infrastruktura za prostorne informacije u Evropi),
- u naprednoj je fazi procesa tranzicije ka kružnoj ekonomiji, ali ipak mora da usvoji i primeni sveobuhvatni program ka tom cilju.
Treba pomenuti i određene primere dobre prakse koje su zabeležene u Bugarskoj:
- od 2019. preduzela hitne mere da ispravi slučajeve netačne transpozicije pojedinih direktiva o životnoj sredini;
- primetna su značajna poboljšanja energetske efikasnosti zgrada, zatim, izgradnja stanica za punjenje električne energije, kao i ulaganja u elektrificirani javni prevoz u gradu Burgasu;
- preduzela potrebne investicije (38,1 milion evra) u sanaciji zemljišta.
Glavni izazovi identifikovani u prethodnim Izveštajima u vezi sa sprovođenjem politike i zakona EU o životnoj sredini od strane Bugarske bili su:
1. potreba za poboljšanjem kvaliteta vazduha;
2. potreba da se obezbedi odgovarajuće sakupljanje i tretman gradskih otpadnih voda;
3. potreba za pravilnom implementacijom zakonodavstva o zaštiti prirode.
Uprkos određenom napretku u sprovođenju mera koje se bave zagađenjem vazduha, to je i dalje jedan od velikih problema u Bugarskoj. Naime, Bugarska je jedna od država članica EU sa najvećim brojem smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem, brojem izgubljenih godina života u vezi sa zagađenjem vazduha i stepenom izloženosti gradskog stanovništva mikročesticama. Nije bilo značajnog napretka u obezbeđivanju usklađenosti sa zahtevima zakona EU o komunalnim otpadnim vodama.
Upravljanje otpadom i dalje predstavlja izazov, uprkos tome što proizvodnja komunalnog otpada ostaje ispod proseka EU. Nema napretka po principu „zagađivač plaća”, ako se uporedi sa prethodnim Izveštajima iz 2017. i 2019. godine. Bugarska nastavlja da odlaže početak primene drugačijeg obračuna naknada za odvoz otpada. Sprovođenje zakona o zaštiti prirode, takođe, ostaje izazov. Bugarska napreduje kada je u pitanju određivanje posebnih oblasti očuvanja (SAC). Međutim, tek treba da uspostavi neophodne ciljeve i mere očuvanja za sve Natura 2000 lokacije. Iako je odavno pripremljen, sveobuhvatni program politike cirkularne ekonomije tek treba da bude usvojen i primenjen u Bugarskoj.
Politička nestabilnost tokom većeg dela 2021. nije pomogla u rešavanju izazova sa kojima se Bugarska suočava u mnogim sferama, uključujući i životnu sredinu. Koalicioni sporazum, koji su potpisale stranke koje su formirale Vladu u decembru 2021. godine, prvi je opšti politički dokument vladajućih partija sa eksplicitnim i detaljnim obavezama o životnoj sredini.
Od evropskih strukturnih i investicionih fondova, Bugarska je dobila 1.667,5 miliona evra za pokrivanje direktnih investicija u životnu sredinu u periodu 2014–2020, a potrošila je manje od jedne trećine – 505 miliona evra. Najviše sredstava potrošeno je na vodoprivredu 285,7 miliona evra; za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama, upravljanju rizicima – 60,9 miliona evra; biodiverzitet i prirodu – 55 miliona evra; za upravljanje otpadom – 49 miliona evra; za kvalitet vazduha – 16,2 miliona evra – sve je to daleko ispod planiranih izdvajanja. Na sanaciju zemljišta Bugarska je potrošila 38,1 milion evra, što je nešto više od prvobitno opredeljenog iznosa. Procenjuje se da je ukupno finansiranje životne sredine u periodu od 2014. do 2020. dostiglo 1,91% BDP-a, dok su investicione potrebe za period 2021–2027. najmanje 2,98% BDP-a, što ukazuje na značajan finansijski jaz (preko 1,07% BDP-a). Bugarska treba da dobije 6,27 milijardi evra iz Evropskog plana za oporavak (2021–2026) i 9,77 milijardi evra.
Kružna (sekundarna) upotreba materijala u Bugarskoj iznosila je 4,3% u 2016. i 2,6% u 2020. godini, što je znatno niže od proseka EU koji iznosi 12,8%. To nam pokazuje pad upotrebe sekundarnog materijala poslednjih godina. Komisija podstiče države članice da usvoje i sprovode nacionalne/regionalne strategije kružne ekonomije koje pokrivaju ceo životni ciklus proizvoda zato što su takve strategije jedan od najefikasnijih načina za napredak ka kružnoj ekonomiji.
Nacionalni razvojni program „Bugarska 2030” usvojen je 2. decembra 2020. godine. To je strateški okvir, koji određuje viziju i opšte ciljeve razvojnih politika u svim sektorima državne uprave. Glavni cilj prioriteta „zelena i održiva Bugarska” je povećanje produktivnosti resursa. Fokus je na prelasku sa deponije na prevenciju, ponovnu upotrebu, reciklažu i obnavljanje otpada. Racionalno i odgovorno korišćenje otpada biće osnovni preduslov za unapređenje životne sredine i postizanje održivog ekonomskog rasta. Bugarska nije usvojila sektorske strategije za tekstil i plastiku i nije ažurirala svoj strateški plan za građevinski otpad i otpad od rušenja za period 2011–2020. I pored toga, nacionalni razvojni program „Bugarska 2030” uključuje inicijative usmerene na ove sektore. Strategija i akcioni plan za prelazak na kružnu ekonomiju 2021–2027. izrađeni su u junu 2021. Ovo je prvi korak da se razvije sveobuhvatni program politike kružne ekonomije koji pokazuje određeni napredak u sprovođenju preporuka iz Izveštaja za 2019. godinu. Plan upravljanja otpadom 2021–2028. usvojen je takođe u junu 2021. Ovaj plan treba da igra ključnu ulogu u postizanju resursno efikasnog i održivog upravljanja otpadom.
Količina nastalog komunalnog otpada je dobar pokazatelj efikasnosti mera prevencije. Ne postoji jasan trend stvaranja komunalnog otpada u Bugarskoj. Trenutno se došlo na 407 kg godišnje po stanovniku u poređenju sa prosekom EU od 496 kg godišnje po stanovniku. U 2018. godini odlaganje otpada na deponije se stabilizovalo na nešto iznad 60% proizvedenog otpada, dok je kompostiranje dramatično palo sa skoro 8% u 2017. na manje od 2% u 2018. godini. Bugarska ostaje jedna od država članica sa najvećom stopom odlaganja otpada na deponijama (61% u 2018. u poređenju sa prosekom EU od 24%). Štaviše, na osnovu informacija dostupnih Komisiji, postoje i divlje deponije u Bugarskoj i predstavljaju ozbiljne rizike po zdravlje ljudi, ali istovremeno predstavljaju rizike i za životnu sredinu. Studije i istrage koje je pokrenula Evropska komisija otkrile su da na velikom broju deponija otpad ne podleže tretmanu koji uključuje adekvatan odabir tokova otpada i stabilizaciju organskog otpada.
U novembru 2021. Komisija je pokrenula postupak za kršenje zakona protiv Bugarske zbog nepoštovanja Direktive o deponijama i Okvirne direktive o otpadu. Nakon blagog povećanja stope reciklaže komunalnog otpada u 2017. godini, Bugarska se 2018. vratila na nivo iz 2016. godine – 32%, usled značajnog smanjenja procenta kompostiranja. Ova stopa je znatno ispod proseka EU koji iznosi 46%.
Direktive EU o staništima i pticama su ključni zakonodavni alati za postizanje ciljeva Strategije EU o biodiverzitetu za 2030. i predstavljaju temelj zakonodavstva EU koje ima za cilj očuvanje divljih životinja, prirodnih staništa i ekosistema u EU. Pripremljena je nova Strategija biodiverziteta za Bugarsku koja je prošla kroz javnu raspravu. Natura 2000, najveća koordinirana mreža zaštićenih područja na svetu, predstavlja ključni instrument za postizanje ciljeva iz Direktive o pticama i staništima. Bugarska ima 92 tipa staništa i 209 vrsta obuhvaćenih Direktivom o staništima. Pored toga, Bugarska ima 184 vrste ptica koje su navedene u Aneksu 1 Direktive o pticama i 126 ptica selica.
U 2021. godini, 34,9% teritorije Bugarske bilo je pokriveno mrežom Natura 2000 (prosek u EU 18,5%). Posebna zaštićena područja, klasifikovana prema Direktivi o pticama, pokrivaju 23,1% (prosek u EU 12,8%), dok posebne oblasti očuvanja – prema Direktivi o staništima pokrivaju 30,3% (prosek EU 14,2%). Bugarska treba da uspostavi efikasne upravljačke strukture za mrežu Natura 2000, sa dovoljnim administrativnim i finansijskim kapacitetima. Takođe, treba da se pozabavi nedostacima u sprovođenju Direktive o prirodi (posebno u odobrenju planova i projekata) i integraciji politike u druge sektorske politike.
EU je razvila sveobuhvatan paket zakona o čistom vazduhu, koji postavlja standarde kvaliteta vazduha i obaveze za smanjenje emisija po državi članici za određeni broj zagađivača. Istovremeno, kvalitet vazduha u Bugarskoj i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Najnovije dostupne godišnje procene (za 2019. godinu) Evropske agencije za životnu sredinu ukazuju na oko 10.600 prevremenih smrti koje se mogu pripisati koncentraciji čestica PM10 i 1.120 koji se mogu pripisati koncentraciji azot-dioksida. Emisije ključnih zagađivača vazduha su značajno smanjene u Bugarskoj tokom poslednjih godina. Međutim, Bugarska još nije ratifikovala Protokol o teškim metalima i Protokol o postojanim organskim zagađivačima u okviru Konvencije o vazduhu koji je donela Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu.
Za 2020. godinu, stope iznad graničnih vrednosti postavljenih Direktivom o kvalitetu ambijentalnog vazduha registrovane su za sumpor-dioksid (SO2) u jednoj zoni kvaliteta vazduha i za čestice (PM10) u pet zona kvaliteta vazduha. Uporna kršenja standarda kvaliteta vazduha, koja imaju ozbiljne negativne efekte na zdravlje i životnu sredinu prati Evropska komisija kroz procedure za kršenje tzv. Infringement procedure koje pokrivaju sve države članice, uključujući Bugarsku (za PM10 čestice i SO2). Za prekoračenja graničnih vrednosti PM10, Sud pravde Evropske unije doneo je presudu protiv Bugarske kojom se potvrđuje njena neusaglašenost sa Direktivom 2008/50/EZ. Bugarska nije preduzela neophodne mere za izvršenje presude u razumnom roku i Komisija se po drugi put obratila Sudu pravde EU, predlažući finansijske kazne. Komisija je, takođe, uputila Bugarsku na Sud pravde EU zbog stalnih prekoračenja graničnih vrednosti SO2 u jugoistočnoj zoni, gde se nalaze četiri najveće termoelektrane u Bugarskoj.
Okvirna direktiva o vodama je kamen temeljac vodne politike EU u 21. veku. Do marta 2022. godine, države članice morale su da dostave Komisiji treću generaciju planova upravljanja rečnim slivovima koji se zahtevaju prema ovoj Direktivi. Bugarska nije predala na vreme ovaj plan. Na osnovu izveštaja objavljenog 2020. godine, u Bugarskoj 46,1% svih površinskih vodnih tela ima dobar ekološki status, a samo 33,7% ima dobar hemijski status (63,7% ima nepoznat hemijski status). Kada je reč o podzemnim vodama, 34,3% nije uspelo da postigne dobar hemijski status.
Bugarska je usvojila svoj integrisani nacionalni energetski i klimatski plan za period 2021–2030. Put dekarbonizacije Bugarske do dugoročne klimatske neutralnosti još uvek je nejasan. Ona još uvek nije podnela svoju nacionalnu dugoročnu strategiju. Krajem 2019. Bugarska je usvojila svoju prvu Strategiju prilagođavanja klimatskim promenama i Akcioni plan do 2030. godine.
Između 1990. i 2020. godine, ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte su se smanjile za 50%. Intenzitet emisije gasova sa efektom staklene bašte smanjen je za više od jedne petine između 2015. i 2020. godine, ali je i dalje oko četiri puta veći od proseka EU. Bugarska je i dalje energetski najintenzivnija ekonomija u Evropskoj uniji, a ugalj je i dalje glavni izvor energije. Bugarska bi trebalo da poveća korišćenje obnovljivih izvora energije, kako u proizvodnji električne energije, tako i u sektoru grejanja i hlađenja.
Ostavi komentar