U okviru ciklusa Zelena debata, tribina „Virtuelna komunikacija i stvarna odgovornost”, održana je u ponedeljak 28. maja u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Gosti Zelene debate bili su: prof. dr Ištvan Bikit, profesor emeritus na Katedri za nuklearnu fiziku PMF u Novom Sadu, i doc. dr Boris Golubović, psihijatar. Autor i moderator bio je Danilo Koprivica.
Dvadeset četvrta po redu Zelena debata zamišljena je kao prolog narednim sesijama na temu spremnosti svih nas da se izborimo sa tehničkim i psihološkim zahtevima novih kanala komunikacija.
– Prednosti virtuelnog komuniciranja su nesporne, kako za poslovne namene tako i za privatno komuniciranje. Ipak, nesporno je i postojanje njegovih potencijalno ili stvarno štetnih efekata na psihu komunikatora, naročito onih koji u novim alatima i kanalima komunikacije vide priliku za beg od stvarnosti ili upražnjavanje poroka, poput virtuelnog kockanja i virtuelne prostitucije – rekao je na početku tribine Koprivica.
Dr Bikit je na početku svog obraćanja podsetio da je prve eksperimente u bežičnoj komunikaciji izveo Nikola Tesla, koji se bavio bežičnim prenosom informacija a poslednje godine života posvetio je izučavanju prenosa energije.
Zabrinutost zbog nejonizujućeg zračenja, po oceni prof. Bikita, donekle ima smisla, jer elektromagnetni snop u kojem živimo postaje sve intenzivniji.
– Planiraju se mreže mobilne telefonije koje će u budućnosti zameniti kablovske operatere, što znači da ćemo imati i bežični televizijski signal. Trend da nosimo sa sobom sve što nas zanima postaje sve intenzivniji – upozorio je prof. Bikit.
Naglašavajući da prečestom virtuelnom komunikacijom gubimo kontakt uživo, doc. dr Boris Golubović rekao je da je virtuelna komunikacija sjajna stvar ukoliko se u njenom korišćenju ne ode u krajnost.
– Koristeći virtuelnu komunikaciju, deca ulaze u strašan rizik koji im mi puštamo. Ranije su crtaći na televiziji emitovani 15 minuta na dan, a ostatak vremena mališani su provodili napolju u igri. Danas postoje kanali crtanih filmova koje deca gledaju po ceo dan, postaju sve otuđenija, do te mere da ne umeju da se igraju jedni s drugima – rekao je dr Golubović.
On se zatim zapitao da li će mlad svet, koji je izuzetno digitalno pismen, koji može bezmalo da hakuje NASU, moći da učestvuje u nekom običnom razgovoru.
Na kraju debate upozoreno je da u korišćenju digitalnih tehnologija deci treba postaviti ograničenja, mada je veoma teško reći gde je granica. Usavršavanje digitalnih komunikacija donosi čovečanstvu ubrzanje, ali i stvara zavisnost poput narkomanije i otuđenje.
Ostavi komentar