Tribina „Radikalski disidenti u Vojvodini do 1918.“ održana je u četvrtak, 21. decembra u Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je dr Miloš Savin, istoričar.
Krajem 19. i početkom 20. veka, među Srbima u Vojvodini dominantnu političku ulogu igraju radikali. Protivno ustaljenom mišljenju o radikalskoj monolitnosti, njihovo političko delovanje prati izdvajanje različitih frakcija, poput „Stražara“ i,„Srpstvaša“.,Naime,,novosadski politički listovi „Straža“ i „Srpstvo“,nastali su upravo iz radikalskog miljea, a njihov nastanak je direktno prouzrokovan neslaganjima sa uređivačkom politikom lista „Zastava“ i političkim delovanjem Radikalne stranke.
Autor tribine je podsetio da je novosadski list „Straža“ pokrenuo penzionisani podoficir austrougarske vojske i inženjer, Stevan Krunoslav Jović, nezadovoljan odnosima u radikalnoj stranci u Vojvodini čiji je bio član.
– Jović se dokazao kao dobar novinar, spreman da polemiše i sučeljava mišljenja bez straha. NJegovi članci poprilično su zainteresovali tadašnje čitaoce koji su bili zaintrigirani raznim političkim spletkama i tabloidnim etiketiranjem neistomišljenika – rekao je Savin.
Stevan Jović je imao oprečno mišljenje o nekim političkim pitanjima, što je pretilo da izazove značajniji ideološki razdor u stranci. Zamereno mu je što je iznosio razne porodične tajne i druge intrige pojedinih radikala, te dozvolio da se pojedini radikali međusobno obračunavaju putem štampe.
Poslednji broj „Straže“ izlazi 18. januara 1896. godine, u kome je Jović nagovestio svoj odlazak u Srbiju, u Beograd, u kojem se bavio inženjerskim poslom.
Foto: Milica Stojanac
U nastavku tribine, Savin je kazao da je prvi broj novosadskog mladoradikalskog lista „Srpstvo“ ugledao svetlost dana 16. marta 1910. godine. NJegov vlasnik bio je dr Miladin Svinjarev, a prvi urednik Đorđe Popović. Oko ovog lista bila je okupljena grupa mlađih školovanijih radikala koji su bili duboko razočarani Jašom Tomićem i tadašnjim radikalskim rukovodstvom.
– Srpstvaši su ideološki bili radikali, pre svega levi radikali bliski socijalistima. Zalagali su se za opšte biračko pravo i pravo na tajno glasanje. Zahtevali su korenito poboljšanje materijalnog stanja najširih slojeva društva. Ogromnu pažnju posvetili su zdravstvenoj emancipaciji stanovništva, pre svega kroz edukativne tekstove dr Miladina Svinjareva – objasnio je Savin.
Međutim, po izbijanju Prvog balkanskog rata, „Srpstvo“ menja svoj kurs i u potpunosti staje na stranu Kraljevine Srbije. Dr Miladin Svinjarev odlazi kao dobrovoljac u rat, gde će kasnije biti odlikovan ordenom Svetog Save.
Ostavi komentar