Predavanje Ognjena Karanovića na temu „SRPSKO-HRVATSKI ODNOSI U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA“ možete pogledati na Jutjub kanalu KCNS

26/08/2020

Predavanje Ognjena Karanovića na temu „SRPSKO-HRVATSKI ODNOSI U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA“ (26. 8. 2020.) može se pogledati na zvaničnom Jutjub kanalu Kulturnog centra Novog Sada.

Istoričar Ognjen Karanović predavanje je započeo suprotstavljanjem citata regenta Aleksandra Karađorđevića i Stjepana Radića. Predavač je ove citate iskoristio kao uvod u priču o suprotnim političkim stavovima Srbije i Hrvatske pri stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Pojasnio je i na čemu su zasnovani nacionalni identiteti Srba i Hrvata, a potom i koja je bitna komponenta na kojoj mora biti izgrađena nacionalna država, a kako kaže Karanović: „To je bila svest o zajedničkoj sudbini, o zajedničkoj budućnosti, o istovetnim interesima o toj budućnosti. Te svesti nije bilo“, što je i predstavljalo problem u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

U nastavku predavanja, bilo je reči o političkim pogledima na to kakva treba da bude ova kraljevina, pa je Karanović objasnio kakve stavove je, između ostalih, zauzimala Hrvatska republikanska seljačka stranka, kao i stavove Srpske radikalne stranke na čelu s Nikolom Pašićem. Predavač se, potom, osvrnuo i na politička shvatanja i delovanja samog Stjepana Radića, i u sklopu toga za njega rekao da je bio hrvatski nacionalista koji je sanjao o uređenoj Hrvatskoj. Karanović je zatim govorio o Vidovdanskom ustavu, te i zašto se Pašić zalagao da takav ustav ostane na snazi. Predavanje je završeno citatom Jovana Dučića o Jugoslaviji.

Komentari

Radule Radule

Odlično predavanje u svemu, koncizno, jasno i stručno. Ima samo jedna greška, verujem nenamerna, gde predavač pominje akt pod nazivom Pacta conventa. Smatram da se predavač ne može pozivati na taj akt, jer je tokom dva veka rasprava utvrđeno da se radi o falsifikatu.
Naime, Pacta conventa, navodno iz 1102. godine, navodno zaključena između ugarskog kralja Kolomana i predstavnika dvanaest hrvatskih plemena predstavlja navodni sporazum koji nije sačuvan u originalu, već u prepisu iz 14. veka, koji se čuva u Nacionalnom muzeju u Budimpešti.
Evo hrvatske potvrde da se radi o falsifikatu:
"U historiografiju je ušla kroz djelo I. Lučića. Hrvatsko se plemstvo odavno pozivalo na Pacta conventa kao na dokaz svojega dragovoljnoga podložništva ugarskim kraljevima, koji Hrvatsku nisu osvojili silom oružja, nego su izabrani slobodnim izborom Hrvata. Sve do 1844. o njezinoj autentičnosti nije izrečena sumnja. Tada je madžarski povjesničar István Horváth započeo polemiku kako bi dokazao da je Ugarska silom osvojila Hrvatsku, te da su Pacta conventa krivotvorina. Polemika je bila važna zbog određivanja državnopravnoga položaja Hrvatske unutar zemalja krune sv. Stjepana; u tom se smislu nastavila do 1918., a u njoj su sudjelovali mnogi hrvatski, madžarski i austrijski povjesničari i pravnici (primjerice I. K. Tkalčić, E. Kvaternik, F. Rački, Š. Ljubić, V. Klaić, Gyula Pauler, F. Šišić, D. Gruber, Janos Karácsonyi, N. Tomašić). Oprezniji autori s hrvatske strane upozoravali su da Pacta conventa nije međudržavni ugovor nego bilješka nastala na temelju pisanja Tome Arhiđakona ili drugih izvora (F. Šišić, M. Šufflay, I. Kršnjavi). Nakon 1918. diskusija o njezinoj autentičnosti izgubila je politički naboj, ali se nastavila unutar znanosti. Njezinu je autentičnost pobijala N. Klaić, oslanjajući se na M. Šufflaya i tvrdeći da ustanova dvanaest plemena nije mogla nastati prije sredine 14. st. Autentičnost je branio, među ostalima, S. Antoljak, a N. Jakšić nastojao je naći arheološke argumente kojima bi bilješka o ugovoru bila potkrijepljena. Najnoviji radovi o tom razdoblju hrvatske povijesti uglavnom odbacuju Pacta conventa kao autentičan dokument, ostavljajući samo mogućnost da je možda do nekog sporazuma Kolomana s hrvatskim plemstvom ipak došlo (T. Raukar, I. Goldstein, N. Budak). Može se pretpostaviti da su Pacta conventa nastala u istom ozračju ugroženosti Hrvatske zbog pritiska anžuvinske dinastije kao i legenda o ubojstvu kralja Zvonimira.
(IZVOR: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.)
Znači, moderna nauka, pa čak i hrvatska, smatra Pacta conventa falsifikatom. A i glupo je da onaj koji je osvojim neku teritoriju mačem, zaključuje neke ugovore sa osvojenim podanicima.

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja