Predavanje Muharema Bazdulja „Crno jagnje i sivi soko“ na Jutjub kanalu KCNS

08/05/2023

Predavanje Muharema Bazdulja na temu „Crno jagnje i sivi soko“ (8. 5. 2023) možete pogledati na našem Jutjub kanalu.

Petu po redu tribinu u okviru serijala „Svedoci Atlantide“ Muharem Bazdulj posvećuje Rebeki Vest i njenom najpoznatijem delu koje je dalo naziv ovom predavanju. Žena koja je dobila plemićku titulu i koju je časopis Tajm proglasio najvažnijom britanskom književnicom, a Hari Truman najznačajnijom novinarkom, žena koju je NJujorker kao dopisnika poslao u Nirnberg za vreme suđenja nacistima i koja je slovila za jednog od ozbiljnijih kandidata za Nobelovu nagradu, svoje najpoznatije delo, putopis „Crno jagnje i sivi soko“, smestila je u Jugoslaviju. Kako Bazdulj navodi, ova knjiga puna evokativnih detalja „simbol je potpune zaljubljenosti Rebeke Vest u Jugoslaviju“, koju je od 1936. do 1938. posetila čak tri puta. Ona piše o nužnosti stvaranja zemlje čije je izbeglice za vreme rata čak smeštala na svom imanju, ali i javno iskazuje razočaranje i nezadovoljstvo prema svojoj otadžbini uvidevši promenu britanske politike.

Rebeka Vest je pseudonim Sisili Izabel Ferfild, koja je zahvaljujući roditeljima umetnicima odmalena prisustvovala intelektualnim debatama. Pseudonim koji je još kao glumica izabrala nije slučajan – Bazdulj ističe kako je preuzela ime jedne Ibzenove junakinje, „mlade buntovne žene“. Kao veoma mlada književna i pozorišna kritičarka, Rebeka Vest piše negativan tekst o bardu engleske literature, H. DŽ. Velsu, koji će se pokazati kao presudan – nedugo potom oni stupaju u desetogodišnju ljubavničku aferu u kojoj im se rađa sin Entoni. Rebeka Vest je važila za neku vrstu „intelektualne zavodnice“, budući da su njeni kasniji partneri bili poznati umetnici, poput Čarlija Čaplina. Muharem Bazdulj je naziva „amblematskom figurom žene pisca“ i ističe kako je za život Rebeke Vest veoma važan bio njen specifični antikomunizam, što je doprinelo prećutkivanju, odnosno, neprevođenju putopisa u Jugoslaviji sve do devedesetih godina prošlog veka, kada je to prvi fragmentarno učinio Nikola Koljević.

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja