Politička modernizacija Srbije – borba knjaza i ustavobranitelja

10/05/2018

Tribina „Politička modernizacija Srbije – borba knjaza i ustavobranitelja” održana je u četvrtak 10. maja u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je prof. dr LJubiša Despotović.

Despotović je rekao da su – iako je u izvesnom smislu ustavobraniteljski režim bio nova pojava u političkom životu Srbije, pogotovo u upravi i vladi nasuprot režimu kneza Miloša Obrenovića – glavne likove ustavobraniteljske oligarhije (po zapažanju Slobodana Jovanovića) činili ljudi bez reformatorskog duha i modernih političkih ideja. To su bili oni Miloševi saborci koji su se izdigli tokom burnih događaja u Srpskoj revoluciji po osnovu svojih vojnih zasluga, trgovačkog umeća ili spretnosti u političkom manipulisanju. Nezadovoljni Miloševom samovlašću, ali i sopstvenim položajem i interesima u njegovom režimu, oni su formirali izvesni opozicioni gard.

Pod „firmom” zaštite Ustava, otpočeli su borbu za preraspodelu političke vlasti, a još i više političke moći u Srbiji. Iza ovog prvog ešalona ustavobraniteljskog vođstva stajao je mlađi naraštaj koji je želeo istinske reforme.

Proces političke modernizacije Srbije započeo je uvođenjem Građanskog zakonika 1848. godine, čime je otvoren još jedan važan segment – uvođenje sudova i pravnog sistema. To je bio, naglasio je Despotović, veoma važan korak da se Srbija iz jedne potpune anarhije i segmenta lične vlasti, bezakonja i bezvlašća polako počne konstituisati.

Ono što Englezi rade sedam vekova u kontinuitetu, počevši od 1215. godine i Magna carta libertatum, Srbi su morali da zgusnu u vremenskom periodu od šest decenija 19. veka. Upravo tada počinju da se konstituišu prvi segmenti srpske države i državnosti. Formiran je trostepeni oblik vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska), a usledio je i proces formiranja birokratskog administrativnog aparata.

Ustavobranitelji su otvorili još jedan proces, a to je razgradnja porodičnih zadruga u Srbiji koje nisu nalikovale na današnje. Bile su, zapravo, oblik ekonomske zajednice i sačuvale su srpskog čoveka tokom četvorovekovne turske okupacije.

Čim su počeli procesi pravne zaštite vlasništva, započeo je i proces razgradnje zadruga, jer je svako želeo da se izdvoji, da ima svoj posed. Tada je prvi put u Srbiji uvedena institucija da i ženska deca imaju pravo nasleđivanja.

 

 

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja