Prvi nastavak tribine „Ukrajina u SSSR“ održana je u sredu 4. septembra u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Predrag Rajić, pravnik.
Podsetivši na početku predavanja da je Ukrajina bila ne samo jedna od 15 republika članica SSSR nego i jedan od osnivača i konstituenata Sovjetskog Saveza, Rajić je kazao da je posle velike Oktobarske revolucije u carskoj Rusiji usledio konfuzan period prepun oružanih sukoba.
Neke etničke grupe su pokušale da iskoriste priliku da postanu samostalne drževe. Neke od njih su u tome i uspele, poput Finske. Gruzija je kao samostalna država bila kratkotrajna, pošto je skršena sovjetskom vojnom intervencijom.
U Ukrajini su takođe postojale namere da se po prvi put uobliči ukrajinska nacionalna država u granicama ukrajinskog etnosa koji je bio negiran i gušen u carskoj Rusiji. Godine 1917. nastali su prvi pokreti u Kijevu u nameri da se formira neka vrsta autonomne oblasti koju bi činili Ukrajinci. Formirana je Ukrajinska narodna republika (UNR).
Paralelno sa formiranjem UNR, dolazi i do pokušaja formiranja Sovjeta na teritoriji Ukrajine, dakle, prvih organa vlasti budućeg Sovjetskog Saveza. Sovjeti su svoje ishodište nalazili u slovenstvu. Godine 1918. dogodila se bitka na reci Kruti, gde su se oružanim formacijama začetaka Crvene armije suprotstavile snage UNR. U toj bici, koja je predstavljala prvi formalizovani sukob dva etnosa: Ukrajinaca i Rusa, bilo je mnogo žrtava na obe strane. Rusi su ušli u Kijev, ali im nije išao naruku raspad Austrougarske monarhije.
U Ukrajini je 1932/3. godine usledio pomor glađu „holodomor“. Znatno kasnije, mnoge države su „holodomor“ priznale kao akt genocida – Estonija, Australija, Ukrajina, Kanada, Mađarska, Italija, Vatikan, Litvanija, Gruzija, Poljska, Peru, Letonija. SAD su to učinile tek prošle godine.
U nekim državama, kao u Baskiji, „holodomor“ je (2003) bio priznat na regionalnom nivou, dok Velika Britanija još uvek nije donela takvu rezoluciju.
– Ruska Federacija se prema „holodomoru“ odredila zvaničnim aktom prvi put 2008. godine kada je ruska Duma donela akt kojim je taj događaj osuđen kao pogrešna politika SSSR, a 2018. godine rusko Ministarstvo spoljnih poslova osporilo je sa naučne tačke gledišta da se „holodomor“ može nazvati genocidom – rekao je Rajić na kraju prvog dela ovog predavanja, koje će biti nastavljeno na narednoj tribini.
Ostavi komentar