Održana tribina „Tajna policija i javni interes – od kneza Miloša do kralja Petra Drugog“

10/06/2019

U okviru ciklusa Zelena debata, tribina „Tajna policija i javni interes – od kneza Miloša do kralja Petra Drugog“ održana je u ponedeljak 10. juna u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i moderator bio je Danilo Koprivica.

Na 35. po redu Zelenoj debati bilo je reči o vremenu Obrenovića i Karađorđevića, iz sasvim drugačijeg, „tajnog“ ugla, ali i o tome kako je osnovana prva srpska tajna policija.

– Smatra se da je posao Ministarstva unutrašnjih poslova iz sfere javnog interesa. Javni interes je ono što nas sve vezuje, ono što stoji nasuprot ličnom interesu, mada se često pod javnim interesom mogu „progurati“ i vrlo „privatne“ ideje, što političku scenu često čini burnom i dinamičnom – rekao je autor na početku tribine.

– Kod nas – nastavio je dalje autor – vlada mišljenje da je od vođenja višestranačja gotovo svaka naša tajna policija bila na određeni način instrumentalizovana od strane garniture koja je tog momenta na vlasti. Istorija naše tajne policije puna je takvih primera.

– Tako je u većini zemalja sa izuzetkom veoma stabilnih sistema i režima u kojima se ne dovode u pitanje oblik organizovanja državne vlasti i suveren. Tu tajne službe više drže do javnog interesa nego do očuvanja postojećeg režima – rekao je Koprivica.

Prvi dokument koji ukazuje na potrebu uvođenja tajnih službi kod nas jeste naredba iz 1808. godine u kojoj se spominju špijuni i naređuje da se proteraju lica koja bi mogla raditi u korist neprijatelja. U to vreme Beograd i Srbija bili su preplavljeni špijunima – nemačkim, francuskim, engleskim, austrijskim, turskim, ruskim…

Dakle, odluka je imala puno smisla i 1810. godine stigla je naredba da se prepiska može voditi samo na srpskom jeziku i da se pisma, pre slanja u inostranstvo, moraju dati na proveru. Godinu dana kasnije donet je akt kojim je odvojena vojska od policije. Ovim dokumentom (načertanijem) udareni su temelji za formiranje obaveštajnih policijskih službi.

    Iz tog vremena postoji priča da je prvi srpski obaveštajac bio knez Vasilije Popović, brat od ujaka kneginje LJubice, supruge Miloša Obrenovića. Popović je bio glavni knez požeške nahije. Kada je na presto došao knez Milan, on je oformio novu službu. U tajnosti je formirao dvorsku tajnu policiju, potpuno nezavisnu od ostalih službi.

U nastavku predavanja, Koprivica je izneo tezu da Majski prevrat 1903. nije mogao biti samo zavera nižih oficira zbog loše vladavine kralja Aleksandra. Za taj istorijski događaj, smatra autor tribine, bila je neophodna i međunarodna podrška i saglasnost društvenih slojeva u našoj zemlji, jer jedna od posledica prevrata bila je potpuna odmazda nad svima koji su bili u bilo kakvoj vezi sa Obrenovićima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova formirano je 7. decembra 1918. godine ukazom prve vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Uredbom iz maja 1919. godine i MUP postaje  vrhovna, upravna i nadzorna vlast nad svim policijskim vlastima i organima u zemlji. Naredne godine formirana je i policijska obaveštajna služba koja liči na tajnu policiju kakvu danas znamo.

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja