Održana tribina „Suočavanje sa prošlošću: dosije Aboridžini

15/01/2020

U okviru ciklusa Zelena debata, tribina „Suočavanje sa prošlošću: dosije Aboridžini“, održana je u sredu 15. januara u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i moderator bio je Danilo Koprivica.

Priču o verovatno najstarijem narodu živog sveta koje beli čovek naziva Aboridžinima, Koprivica je započeo podsećanjem da se ovaj narod u Australiju doselio pre najmanje 40.000 godina dodavši da je razmišljao da li je tribina o Aboridžinima, odavno isplanirana za ovaj termin, adekvatna u trenutku kada u toj zemlji besne požari. Došao je do zaključka da je reč o dvema isprepletenim temama.

-Australija je danas ugljenisana zemlja. Sprženo je 11,2 miliona hektara zemlje, 29 ljudi je nastradalo i oko 250.000 je evakuisano. Uginula je milijarda životinja – nestala je trećina populacije koala i slepih miševa. Materijalnu štetu osiguravajuća društva procenila su na 2,3 milijardi dolara, a grube procene idu i do 20 milijardi dolara. Šteta je nenadoknadiva, izgorele su kišne šume koje ranije nikada nije hvatao požar –rekao je Koprivica.

U nastavku tribine, autor se osvrnuo na istorijat Aboridžina. NJih je bilo oko 300.000 pre dolaska belog čoveka (masovne kolonizacije Engleza u 18. veku). Sredina 20. veka predstavljala je najmračniji period za Aboridžine. Iz šezdesetih godinasu poznati događaji „Ukradene generacije“ i „Ukradena zemlja“.

Dok je u prvom slučaju reč o državnom oduzimanju starosedelačke dece od roditelja bez opravdanih humanih povoda, u drugom slučaju oduzimane su aboridžinske teritorije i ustupane su Velikoj Britaniji zarad mnogobrojnih proba nuklearnog naoružanja. NJihove strašne posledice i danas opterećuju društveni život Australije.

U to vreme preostalo je svega 40.000 „čistih“ Aboridžina. U poslednje vreme za njih dolaze „zeleni dani“ i danas  oni predstavljaju 2,8 % ukupnog stanovništva u Australiji (650.000 ljudi).

Prastari Aboridžini nisu ostavili pisane tragove nego crteže i usmeno nasleđe. Smatra se da su se u dalekoj prošlosti služili sa 250 jezika i oko 600 dijalekata. Danas je taj broj daleko manji, jer je mnoštvo plemena izumrlo, te se smatra da se oni u 21. veku sporazumevaju na oko 50 jezika.

Oni ne pripadaju ni jednoj religiji, veruju u svet snova i reinkarnaciju (da se ljudi vraćaju u obliku životinja) i veoma poštuju svoje pretke.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja