Tribina „Srpski rat za nezavisnost – velika istočna kriza“, održana je u četvrtak, 21. februara, u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je msr Srđan Graovac, istoričar.
Na početku predavanja istoričar Graovac je podsetio da se u junu prethodne godine navršilo 140 godina od vremena kada je u Berlinu rad započeo Kongres sedam evropskih sila, čijim je odlukama Srbija postala međunarodno priznata država. U radu kongresa učestvovali su predstavnici Nemačke, Austrougarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske, a zasedao je od 13. juna do 13. jula 1878. godine. Odlukama Berlinskog kongresa okončana je Velika istočna kriza, značajni segment u dugoročnom rešavanju Istočnog pitanja.
– Velika istočna kriza trajala je od 1875. do 1878. godine. To je period u kome su se na Balkanskom poluostrvu smenjivali rat i mir u istorijski kratkom i burnom vremenu. Velika istočna kriza započela je Hercegovačkim ustankom 1875. godine, a okončana je odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine – nastavio je Graovac.
Odlukama Berlinskog kongresa Srbija je stekla nezavisnost i teritorijalno proširenje na jug, dobila je četiri okruga: Niški, Pirotski, Toplički i Vranjski, a kao i druge zemlje koje su stekle nezavisnost, trebalo da preuzme na sebe i deo turskog državnog duga, ali to nije učinjeno jer nije postignut dogovor o visini ove obaveze.
– Srbija iz više razloga ne slavi 13. jul kao dan nezavisnosti. Nesumnjivo, jedan od razloga je sudbina tadašnje Bosne i Hercegovine, koja je kao protektorat pala u ruke Austrougarskoj i time osujetila ideju za ujedinjenje tamošnjih Srba sa maticom – zaključio je istoričar i zahvalio se prisutnima koji su sa velikom pažnjom i ovaj put pratili njegovo izlaganje.
Ostavi komentar