Održana tribina „Srbi i liberalizam“
Tribina „Srbi i liberalizam“ održana je u utorak 10. oktobra u Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je prof. dr LJubiša Despotović.
Na tribini je analizirana ideologija liberalizma, od dospeća prvih liberalnih ideja polovinom 19. veka u Srbiji. Preko prvog evropski obrazovanog naraštaja pristižu ideje i vrednosti koje su imale liberalni naboj i inspiraciju.
– Taj reformatorski i modernizatorski naboj, ali i napor nailazio je u Srbiji toga vremena na žestoke otpore i osporavanja – rekao je Despotović na početku tribine i dodao da je problem ležao u specifičnom prilagođavanju liberalnih ideja i vrednosti vlastitog nacionalnog habitusa.
Deo naše političke tradicije opterećen je političkim mitovima koji Srbi doživljavaju kao narod koji ima razvijene kapacitete demokratičnosti, i koji su samim tim delovali kao podsticajni faktor političke modernizacije Srbije.
– Jedan od zanimljivih oblika mitova, ali i mistifikacija srpskih liberala toga vremena, bila je vera – mit o tome da politička tradicija i mentalitet srpskog naroda daje za pravo srpskom čoveku da gaji veliku dozu optimizma u pogledu srpskog približavanja evropskoj zajednici naroda onoga vremena – rekao je Despotović.
Prateći suštinski odnos svojih liberalnih uzora sa Zapada, ozbiljni srpski političari i državnici 19. veka, kakav je nesumnjivo bio i Jovan Ristić, primenjivali su političku praksu koja je građanima stvarala privid stalnih političkih i društvenih reformi, a koje nužno vode političkoj slobodi i demokratiji.
Tokom 19. i 20. veka, srpsko društvo i njegova društvena elita pokazuju stalnu tendenciju ideološkog lutanja, nerazumevanja vlastite političke orijentacije, što proizvodi sukobe i greške koje su skupo koštale srpski narod.
Politička revolucija 5. oktobra 2000. godine sa vlasti je brutalno počistila deo snaga starog režima, na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Taj svojevrsni politički prevrat opozicije, koja se proglasila demokratskom, uspeo je jedino da ovlada centrima moći i institucijama vlasti starog poretka.
– Glavni napor novih reformatora bio je usmeren na preuzimanje i kontrolu centara moći starog režima. Kod Miloševića, tu formulu sačinjavali su nacionalizam i antiglobalizam. Kod Đinđića, formula se sastojala iz reformi i modernizacije – naveo je Despotović.
Kao rezultat dosadašnjeg delovanja neoliberalizma, u Srbiji je ostalo nerazvijeno građansko društvo, a nacionalna država je u ruševinama.
– To je stanje države bez suvereniteta, teritorije bez jasnih granica, nacije bez nacionalne države, slobodnih medija bez slobode i odgovornosti, građana bez civilnog društva, ekonomije bez blagostanja, radnika bez zaposlenja, sela bez seljaka, obrazovanja bez znanja, mladih bez perspektive – zaključio je Despotović na kraju tribine i dodao da „demos“ Srbije očajnički traga za najboljim tekovinama nacionalne baštine u pokušaju da na njenim temeljima osmisli vlastite puteve demokratskog razvoja.
Ostavi komentar