Tribina „Slika francuskih državnika u očima srpskog naroda – drugi deo“ održana je u sredu 21. avgusta u Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bila je dr Aleksandra Kolaković.
Na početku predavanja, autorka je podsetila da je u okviru prethodne tribine bilo reči o Klemansou, Mileranu, Panleveu i Poenkareu, nosiocima oreola „večitog prijateljstva“ dva naroda- Srba i Francuza. Druga tribina bila je posvećena drugim francuskim državnicima – Šarlu de Golu, Fransoa Miteranu i Žaku Širaku.
Kratak, ali bogat istorijskim događajima, 20. vek je doneo promene i u francusko-srpskim (jugoslovenskim) odnosima. Ideja francusko-srpskog „večitog prijateljstva“ iz Velikog rata i „bratstva po oružju“ gubila se i uklapala u matricu „francusko-jugoslovenskog prijateljstva“, da bi pred kraj veka iščezla.
Na istorijskoj pozornici pojavile su se nove ključne ličnosti francuskog i svetskog političkog života: Šarl de Gol, Fransoa Miteran i Žak Širak.
– De Gol, junak Pokreta otpora, vođa vlade Slobodne Francuske u egzilu, tvorac novog ustava Francuske Pete republike, čiji je bio prvi predsednik, ključna je politička figura francuskog, evropskog i svetskog političkog života do 1969. godine. U izvornom obliku ili fragmentarno, De Golova politička misao je prisutna kao politički uzor i danas – kazala je Kolaković.
Prve asocijacije na pomen De Gola najčešće su loši odnosi između njega i Josipa Broza Tita, odnosno priča o prijateljstvu sa Dražom Mihailovićem. Ipak, današnja senzacionalistički orijentisana štampa potencira odnos De Gola i Mihailovića i nadograđuje priču najčešće iz nepouzdanih izvora.
Miteran je zbog svojih socijalističkih ideja i posete Beogradu bio više prisutan u našoj javnosti, nego drugi francuski državnici. Ipak, u štampi se o Miteranu najviše pisalo u vreme raspada SFRJ, a i danas se u srpskoj štampi ističe njegova rešenost da sačuva jugoslovensku državu, kao i njegove simpatije prema Srbima i Srbiji.
U vreme posete našoj zemlji aktuelnog predsednika Francuske Emanuela Makrona, jula ove godine, obnovljeno je i sećanje na Miterana, kroz njegov poklon – model globusa iz 1985. godine koji je darovao šefovima država sa kojima je Francuska negovala dobre diplomatske odnose, a među kojima je bila i Jugoslavija.
O Širaku je naša štampa pisala da se zalagao za bombardovanje vojnih snaga Republike Srpske i potom za bombardovanje Srbije 1999. godine.
– Iako se na prvi pogled čini da je uloga Širaka, Miterana i De Gola u francusko-srpskim odnosima poznata, ipak su potrebna ozbiljna naučna istraživanja. Francuski i srpski arhivi čekaju da budu istraženi – zaključila je Kolaković.
Ostavi komentar