Tribina „Rusoova filozofija prirode i etike“ održana je u sredu, 18. oktobra u Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Lazar Slepčev, politički analitičar i filozof.
Na tribini je bilo reči o prirodnjačkoj teoriji u francuskom prosvetiteljstvu, kao i o presudnom uticaju prirodnjačkih teorija na razvoj političke i etičke misli.
Slepčev je na samom početku objasnio termin „filozofija prirode“, pravac koji je ponikao iz starogrčkog pojma „fizis“, iz kojeg je iznikla filozofija prirode koju prepoznajemo kao fiziku – nauku koja se bavila nebom, planetama i prirodnim pojavama. Novovekovna filozofija prirode, međutim, temelji se više na latinskom pojmu „natura“. Taj pojam podrazumevao je, pogotovo kroz učenja novovekovnih filozofa, neizostavnu sponu sa čovekom.
– Po Rusou, prirodni zakon je najmanji zajednički imenilac o kojem su ljudi uspeli da se dogovore i da ga proglase prirodnim. Uvek kada iščitavamo Rusoa vidimo da on prirodu i čoveka sagledava drugačije nego što ga zdrav razum i konvencija mogu sagledavati. Otuda Ruso i zakon prirode pretpostavlja prirodnom zakonu, jer ovaj prvi je iznedrio ono što i čoveka čini prirodnim – objasnio je Slepčev.
U osnovi svog učenja, Ruso razlikuje dve vrste nejednakosti. To je, najpre, prirodna ili fizička nejednakost. Ona podrazumeva razlike koje svakog pojedinca krase i izdvajaju u odnosu na druge: razlika u fizičkoj konstituciji, zdravstvenim i psihološkim sposobnostima… Druga vrsta nejednakosti je moralne i političke prirode, između vladara i podanika, između bogatih i siromašnih i sve ono što društvena struktura selektira vremenom kao razliku među ljudima.
– Jedna od osnovnih postavki, od kojih Ruso kreće, jeste da se čovek rađa slobodan, ali da posle pada u okove. Okovi simbolišu društvenost, onaj deo čoveka koji teži ka drugim ljudima i ka nečemu što ga sve više udaljava od vlastitog pojma. Ova Rusoova filozofija bazirana je na nekoliko postulata, a jedan od njih glasi da je priroda čoveka u samoj prirodi, to je neka vrsta duhovnog stanja. Čovek je po Rusou superioran u odnosu na druga bića – kazao je autor, dodajući da su ovog francuskog filozofa, zbog njegovih etičkih postulata, savremenici doživljavali kao kontroverznu ličnost.
Ruso je, zaključio je Slepčev, filozof koga je lako čitati i razumeti zahaljujući njegovim pogledima na svet. NJegovo učenje mi danas, sa našim obrazovanjem, možemo veoma dobro da razumemo.
Na kraju tribine, autor je odgovarao na brojna pitanja publike, koja je vrlo zainteresovano pratila ovo predavanje o čuvenom francuskom filozofu Žan Žak Rusou (1712 – 1778).
Ostavi komentar