Tribina „Republika Srpska, geopolitičke pretnje i bezbednosni rizici“ održana je u četvrtak 28. septembra u Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je prof. dr LJubiša Despotović.
Na početku tribine, Despotović je naglasio da preciznije geopolitičko određenje Republike Srpske nije moguće izvršiti bez ozbiljnije analize političko-teritorijalne organizacije prostora koji se decenijama unazad u državnom smislu kodirao kao Bosna i Hercegovina.
– Bosna i Hercegovina su dva odvojena geografska entiteta, koji su delovanjem različitih interesa tokom istorije politički ujedinjeni. Formirana je 1945. godine pod uticajem prisilnih političkih faktora, a ne nekom istorijskom nužnošću. Uostalom, i sadašnja tzv. BiH državnost, posledica je nametanja političke volje američkog hegemona, a ne prirodnih težnji i dogovora nacija i etnosa na tom prostoru – rekao je Despotović.
Po njegovom mišljenju, kao i cela teritorija BiH, tako je i državni prostor Republike Srpske geografski podeljen, a samim tim i geopolitički izuzetno ranjiv.
– Slaba tačka RS je distrikt Brčko, čijim bi eventualnim odvajanjem došlo do prekida teritorijalne celovitosti RS i teritorijalnog povezivanja Beograda i Banja Luke. Takođe, teritorija opštine Goražde može predstavljati svojevrsnu geopolitičku pretnju, jednim delom zbog potencijalnog ugrožavanja saobraćajnih veza između Podrinja i Hercegovine, a drugim delom, jer može da posluži kao osnova teritorijalnog povezivanja muslimanskog faktora, kako u BiH tako i sa muslimanima iz Raške i polimske oblasti – objasnio je Despotović.
Geopolitičke pretnje prema Republici Srpskoj, kako je Despotović naveo, su globalne – koje dolaze izvan samog regiona (interesi krupnih geopolitičkih sila i saveza, SAD, Nemačke, NATO –a ), zatim, regionalne (Turska i Vatikan) i lokalne, koje dolaze od suseda BiH i pre svega Hrvatske.
– Ipak, glavna pretnja po opstanak Republike Srpske dolazi iznutra i leži u želji, namerama i politici muslimanskog rukovodstva da po svaku cenu od BiH stvori unitarnu državu pod njihovom dominacijom i da vojno kontroliše celu teritoriju ovog državnog provizorijuma, nastalog voljom stranih sila, kako onih sa Zapada (Nemačke, Francuske, SAD), tako i onih sa Istoka (Turska, Saudijska Arabija, UAE i drugi), koji pripadaju islamskom religijskom i civilizacijskom krugu – istakao je Despotović.
Međutim, Turska je posebno aktivna u ovom pravcu delovanja, tražeći mogućnosti da u okviru međunarodnih odnosa stvori kakav- takav pravni osnov koji bi joj poslužio čak i za vojnu intervenciju pod izgovorom da štiti ugrožena prava muslimana kao manjine na ovim prostorima.
– Nastojanja Turske, da se uz podršku Vašingtona ozbiljnije infiltrira i utiče na tempo promena u BiH, nisu na svu sreću srpske zajednice, urodile ozbiljnijim plodovima, jer su i u samoj Turskoj, procesi desekularizacije i reislamizacije duboko zasekli, kako u politički sistem, tako i u samo tursko društvo – objasnio je Despotović.
Bezbednosni rizici po Republiku Srpsku, kako je dalje naveo Despotović, dolaze iz više segmenata njenog bitisanja u okvirima pravno asimetrične organizacije institucija vlasti u BiH, podeljenih na pet nivoa: državni, entitetski, kantonalni, lokalni i distrikt Brčko.
– Dejtonskim sporazumom bilo je omogućeno da se bezbednosni sektor organizuje preko entitetskih sistema uključujući i sektor odbrane. U početku je i bilo tako, jer su postojale tri zasebne oružane formacije. Jedna u RS, kao Vojska RS, i dve u okvirima federacije, formalno nazvane armija BiH – rekao je Despotović.
Ukupan geopolitički položaj srpskog naroda na Balkanu je složen, težak i bezbednosno izuzetno rizičan. Srpski narod se nalazi u više država (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija) koje predstavljaju bolnu kombinaciju modela tzv. pocepane i rastrzane zemlje. Ovaj položaj je geopolitički komplikovaniji i bezbednosno još rizičniji, kada se separatno posmatra njegov deo u BiH, odnosno u Republici Srpskoj.
U ovim turbulentnim geopolitičkim procesima, jednu od važnijih uloga ima Republika Srbija, smatra autor tribine.
– U prvom koraku, ona mora još odlučnije da insistira na jačanju veza sa RS na koje, uostalom, ima pravo i po Dejtonskom sporazumu kao i da preduzme efikasnije diplomatske mere kojima bi jasno stavila do znanja drugim stranama da će po svaku cenu braniti svoj narod preko Drine, i njegov državno-politički entitet – zaključio je Despotović dodavši da je uslov za preko potrebnu promenjenu i kvalitativno bolju geopolitičku alternativu srpskom narodu na Balkanu ulazak u gravitacionu zonu Evroazijstva i Ruske Federacije.
Ostavi komentar