Tribina „Politika zaštite životne sredine EU – najnoviji rezultati“ održana je u četvrtak 16. januara u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bila je dr Jelena Todorović Lazić.
Autorka je na početku podsetila na pregled sprovođenja politike zaštite životne sredine EU (Environmental Implementation Review 2019). Ovaj dokumentmapira glavne izazove za svaku državu članicu, ali i ističe postojeće dobre prakse.
Prvi Pregled sprovođenja politike životne sredine u EU usvojen je u februaru 2017. godine. Od tada, mnoge države članice su organizovale nacionalne dijaloge o prioritetnim temama koje su naznačene u izveštajima koji se odnose na njihovu zemlju. U ove dijaloge uključene su regionalne i lokalne vlasti, ali i svi ostali zainteresovani akteri.
– Prevencija i upravljanje otpadom predstavljajuosnovne činioce kružne ekonomije s obzirom na to da, istovremeno, pomažu u sprečavanju negativnog uticaja otpada na životnu sredinu i zdravlje ljudi i usmeravajuga na efikasnu upotrebu -kazala je Todorović Lazić.
Novi dokument – Komunikacija o održivoj bioekonomiji za Evropu objavljen je u oktobru 2018. godine s ciljem jačanja veza između ekonomije, društva i životne sredine. Predlog da se smanji uticaj određene plastike na životnu sredinu dodatno ilustruje zajedničke napore EU da se efikasnije pozabavi ekološkim problemima.
Na nivou EU stope recikliranja su se povećale sa 43.7 odsto u 2014. na 46.4 odsto u 2017. godini, a količina komunalnog otpada na deponijama smanjila se za 20.6procenata u periodu između 2013. i 2017. godine.Međutim, prema podacima koji su dostavljeni Komisiji, samo nekoliko država članica je već dostiglo cilj recikliranja komunalnog otpada od 50 procenata do 2020.godine. Broj deponija koje nisu u skladu sa zahtevima Direktive o deponijama i dalje ostavlja razlog za zabrinutost.
Kvalitet vazduha u Evropi se poboljšao tokom poslednjih decenija zahvaljujući zajedničkim naporima EU, nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti. Od 2000. godine emisije glavnih zagađivača vazduha smanjene su za između 10 i 70 procenata.
Međutim, u većini država članica kvalitet života građana i dalje je otežan, jer se koncentracija određenih zagađivača vazduha nalazi iznad standarda koje ima EU za kvalitet vazduha. Situacija je posebno ozbiljna u urbanim područjima gde živi većina Evropljana.
Politika zaštite vode u EU ima značajan potencijal za ublažavanje klimatskih promena, pod uslovom da se sada preduzmu delotvorne mere. Međutim, put ka potpunoj usklađenosti sa ciljevima Okvirne direktive o vodama do 2027. godine, u ovoj fazi izgleda kao teško ostvariv.
– Ostvarivanje ciljeva koje postavlja politika zaštite životne sredine EU ne zavisi samo od primene zakona, već zahteva i da se pitanja zaštite životne sredine integrišu u druge politike – poručila je autorka na kraju predavanja.
Ostavi komentar