Predavanje „Liberalni koncept i indijska kultura“ održano je u četvrtak 30. maja u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Lazar Slepčev, politički analitičar i filozof.
Slepčev je predavanje započeo podsećanjem da je liberalizam nastao na tragu raspada srednjovekovlja, koliko kao produkt opiranju moći katoličke crkve kroz reformativne procese unutar same crkve, toliko i urušavanja starog poretka, te je posle engleske, američke i francuske revolucije zaživeo kao ideologija.
– Liberalizam je, nesumnjivo, produkt protestantske mustre hrišćanstva i to ne toliko germanske koliko anglosaksonske. Anglosaksonski čovek je uspeo da iznedri pojam čoveka kao individue svesne svojih prava i obaveza u društvu – rekao je Slepčev.
U nastavku, Slepčev je rekao da Indiju politička teorija označava kao najmnogoljudniju demokratiju u svetu, jer je ustrojena na principima i recidivima engleskih kolonijalnih principa i funkcioniše kao parlamentarna demokratija sa dvodomim parlamentom. Indija ima bogatu istoriju i dugo trajanje kultura koji počinju oko dve i po hiljade godina pre Hrista.
Na razvoj indijske kulture veliki uticaj ostavio je islam, koji je tokom srednjeg veka agresivno prodirao na Istok, osvajao teritorije i nametao svoj kulturološki i religijski obrazac. Posle islamskog uticaja dolaze kolonijalni uticaji evropskih zemalja, prvenstveno Portugalije, Španije, Holandije, delom i Francuske, a onda iznad svega Velike Britanije, koja je prodrla na tlo Indije i nametnula sebe kao tutora tog podneblja da bi 1858. usledila direktna uprava britanske krune nad Indijom.
To sve trajalo je do pred kraj Prvog svetskog rata, a u međuvremenu javili su se pokreti otpora kolonizaciji koje je predvodio Mahatma Gandi. Zatim je 1947. bila stvorena moderna, samostalna indijska republika čiji je prvi premijer bio DŽavaharlal Nehru.
– Indija u poslednjih deceniju i po, uz Kinu, pokazuje najveće procente privrednog rasta uz vrlo vešto kombinovanje vrednosti koje su Evropu krasile sve donedavno. S druge strane, imamo Evropu i Zapad, koji su na neki način iživeli period klasičnog liberalizma i sa svojim postliberalnim konceptom su dobrano zagazili u period istorijske dekadencije – zaključio je Slepčev.
Ostavi komentar