U okviru ciklusa Zelena debata tribina „Letnjikovci Karađorđevića – istine i laži o Kraljevoj plaži“, održana je u petak 12. jula u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i moderator bio je Danilo Koprivica.
Koprivica je na početku predavanja kazao da je kralj Aleksandar svoj život u potpunosti vezao za projekat „Jugoslavija“ duboko verujući u opstanak te zemlje i trojednost naroda. Pritom, dodao je autor, bilo je reči o autokrati i čoveku koji je za diktaturom olako posezao i taj manir često u svojoj vladavini primenjivao. Svojim sinovima, iz poštovanja prema hrvatskom i slovenačkom narodu, dao je imena Tomislav i Andrej.
– Karađorđevići su letnjikovce imali širom bivše države, od Demir–kapije do Bohinja, od Han Pijeska do Miločera. Neki od tih letnjikovaca imali su radni karakter. To su bile rezidencije naslonjene na imanja u kojima se odvijala privredna delatnost, a neki su bili dokoličarski, s tim da je dokolica nekada imala pozitivan predznak – kazao je Koprivica.
Neki od tih objekata bili su državni,kralj je imao pravo korišćenja (u Dubrovniku, Zagrebu i Han Pijesku), a većina je bila u privatnom vlasništvu i uglavnom se ta imovina vodila na kraljicu Mariju i kneza Pavla.
U Demir–kapiji, idealnom mestu za crvena vina, kralj Aleksandar je 1928.godine otkupio 2700 hektara vinograda od turskih veleposednika. Na ovom posedu kralj je, najpre, podigao Crkvu Svetog Atanasija (Mali Oplenac), a potom je izgrađeno celokupno imanje koje je uključivalo i ergelulipicanera. Kralj je u tom malom mestu sagradio železničku stanicu, poštu, školu…
U nameri da objasni odnos kraljevske porodice i kralja Aleksandra prema Jugoslaviji i njenim narodima, Koprivica se u nastavku predavanja osvrnuo i na imanja u Neresnici na Homoljskim planinama, Han Pijesku, Baru, Rijeci Crnojevića, Miločeru,a govorio je i o kraljevim vilama u Sloveniji… U Hrvatskoj Karađorđevići nisu imali nijedan objekat u svom vlasništvu.
Zaključujući ovo predavanje, Koprivica je istakao da se gotovo u svim državama, proizašlim iz bivše Jugoslavije, negira i odugovlači pravo na povrat imovine Karađorđevićima. Jedino se u Srbiji izašlo u susret njihovim očekivanjima u vezi sa imanjima na Oplencu i u Beogradu.
Svi ovi objekti su umnogome kulturna baština, danas ih koriste aktuelne elite ili su devastirani.
Ostavi komentar