Tribina „Kulturološke barijere liberalizma – kineski primer“, održana je u četvrtak 18. aprila u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Lazar Slepčev, politički analitičar i filozof.
Predavanje je autor počeo podsećanjem da liberalne ideje nastaju na razvalinama feudalnog poretka. Prve ideje tog tipa zastupa Tomas Hobs u svom delu „Levijatan“ u kojem, na neki način, državu posmatra kao legitimnog predstavnika i zastupnika konsenzusa građana – pojedinaca. Taj pojam pojedinca je začetak liberalne ideje.
Jedan od najznačajnijih zastupnika ideje prirodnog prava bio je DŽon Lok, koji je smatrao da racionalni ljudi sklapaju ugovor kako bi stvorili državu kao medijatora koji rešava nesporazume među ljudima. Ukoliko država ne bi ispunjavala svoju funkciju, Lok je ostavljao pravo pojedincima na pobunu kao legitimno pravo.
Slepčev je pomenuo i trećeg Engleza – Adama Smita, tvorca savremene političke ekonomije i oca modernog kapitalizma koji u svom kapitalnom delu „Bogatstvo naroda“ zastupa teoriju da rad pojedinca u racionalnom sopstvenom interesu i slobodnoj ekonomiji uvećava bogatstvo svih.
Osvrnuvši se, potom, na Kinu, predavač je najpre naglasio da je reč o ogromnoj mnogoljudnoj zemlji koja u nekom državotvornom obliku datira još od 2700. godine pre Hrista. To je jedna ozbiljna, utemeljena nacija sa skoro 5000 godina dugom kulturom i tradicijom.
– Tokom tih godina, Kina je prošla kroz 23 epohe svog razvoja, menjale su se razne carske dinastije, a u 20. veku, kao republikanska država bremenita problemima, Kina je uspela da izgradi jedan model koji mi danas prepoznajemo kao savremenu NR Kinu – objasnio je Slepčev i ukazao na to da je kroz sva ta razdoblja Kinu pratio i ozbiljan naučni razvoj.
Pronalaske kao što su papir, štampa, papirni novac, barut, pomorski kompas i svila Kinezi su poznavali hiljadama godina pre Evropljana. Kinesku kulturu karakterišu i velika zatvorenost i samodovoljnost. Kineska civilizacija je uvek više stremila duhovnim kategorijama, a ekonomiju su pak neke dinastije zanemarivale, čak i progonile.
Konfučijanstvo kao najvažnija škola mišljenja u Kini nastala je u 5. veku pre Hrista pod uticajem Konfučija (pravo ime Kung Fu Ce). Jedna od osnovnih krilatica tog učenja je: „Ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi“. Ovo učenje ističe lojalan odnos prema vladaru, ali je i vladar dužan da pojedincu i narodu omogući pristojan milje za život. Značajna je porodica, muž je gospodar, ali je dužan da ženi obezbedi sve uslove za normalan život.
– Uz sve tegobe, ratove i međusobne krvave i ideološke podeljenosti kroz koje je Kina prolazila krajem 19. i početkom 20. veka, dolazimo do 1. oktobra 1949, kada Mao proglašava Narodnu Republiku Kinu i to je momenat za koji možemo da kažemo da predstavlja početak nečeg što danas prepoznajemo kao ozbiljno ekonomsko, kulturološko čudo i čudo u svim drugim oblastima – rekao je na kraju Slepčev.
Ostavi komentar