Tribina „Ko je srušio rusko carstvo? – mit o Raspućinu“, održana je u sredu 28. avgusta u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je msr Ognjen Karanović, istoričar.
Svega nekoliko dana posle pada cara Nikolaja Drugog i dinastije Romanov sa vlasti 1917. godine, formirana je u Petrogradu tzv. Vanredna komisija za ispitivanje nepravilnosti u radu carskog režima.
Naime, na samom početku Februarske revolucije koja se zapravo, prema Gregorijanskom kalendaru, odigrala u martu 1917. godine i iznedrila je mnoge procese i stanja u Rusiji ,koja bi se jednom rečju mogla nazvati anarhijom, bilo je veoma poželjno i lako za to stanje u Rusiji optužiti carsku porodicu i režim koji nisu više bili na vlasti.
– Zato je formirana ta komisija koja je trebalo da pravosudnim organima obezbedi uslove koji će da sude službenicima carskog režima za izvesne nezakonite delatnosti. Među vođama te građanske revolucije postojala je namera da se sudi carskoj porodici. To se nije desilo, jer je carska porodica tragično nastradala – rekao je Karanović.
Jedna od brojnih podkomisija bila je zadužena za ispitivanje slučaja Grigorija Jefimoviča Raspućina. Pošto je on bio veoma popularna ličnost u Rusiji, bilo je veoma lako optužiti njega da je zajedno sa carskom porodicom doveo Rusiju u stanje potpune katastrofe. Zaključak te potkomisije, koja nikada nije završila svoj rad, bio je da je Raspućin glavni krivac za propast ruskog carstva.
Raspućin (1869 – 1916) je bio rodom iz seoske porodice iz Sibira. U vreme svojih putovanja u mladosti se upoznao sa mnogim monasima i sveštenstvom, uključujući predstavnike Petrogradske duhovne akademije. Ima dokaza i da je bio na Hilandaru.
Kao misteriozni iscelitelj, Raspućin je privukao pažnju i samog cara Nikolaja Drugog. Vremenom, razvio je veliki uticaj na carsku porodicu koja je radila u to vreme na velikim crkvenim reformama. Raspućin je tada postao poznat kao duhovni propovednik i stekao je dosta pristalica. Takođe, nametnuo se i i kao iscelitelj carevića Alekseja, koji se u carskoj porodici rodio kao naslednik posle četiri ženska deteta. Carević je, međutim, bolovao od hemofilije.
Ruski car Nikolaj Drugi je 1. novembra 1905. godine u svoj dnevnik zapisao: “Danas smo pili čaj sa Milicom i Anastasijom u njihovom domu i upoznali smo tom prilikom svetog čoveka, oca Grigorija“.
Ovim citatom Karanović je završio prvi deo svog predavanja, čiji će nastavak uslediti već na sledećoj tribini.
Ostavi komentar