Tribina „Interesovanje Francuza za Srbiju i Srbe u 19. veku“, održana je u četvrtak 28. februara, u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bila je dr Aleksandra Kolaković.
Početkom 19. veka vesti o Srbima dolazile su u Francusku posredstvom informacija vezanih za Osmansko i Habzburško carstvo. Putnici i poslovni ljudi prolazeći kroz srpske predele širili su sliku Srbije kao egzotične zemlje u stalnoj borbi za oslobođenje od osmanske vlasti, pri čemu je ličnost vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, bila posebno interesantna francuskoj javnosti.
– Doprinos buđenju naučnog interesovanja za Srbiju i Srbe pružila je 30-tih godina 19. veka knjiga pisca i novinara Alfonsa Roajea u kojoj je značajna pažnja posvećena susretu sa knezom Milošem, opisu Zemuna i Beograda i Prvog srpskog ustanka. Katedra za stranu književnost u Parizu bila je centar odakle su krenula prva ozbiljnija naučna interesovanja za Srbiju i Srbe – kazala je Kolaković.
Od osnivanja Katedre za slovenske studije, broj naučnih radova posvećenih Srbima postaje sve veći, a istovremeno javlja se i začetak intelektualne i kulturne saradnje Francuza i Srba. Dela nastala do druge polovine 19. veka bila su rezultat privatne inicijative i naučne radoznalosti njihovih autora, koji su u tom periodu bili obuzeti romantičarskim idejama i pitanjima postojanja ili stvaranja nacija.
Interesovanju francuskih intelektualaca i publicista za Srbe značajan doprinos dali su i srpski intelektualci, najviše oni školovani u Francuskoj. Obrazovani na francuskim uzorima, dobri poznavaoci francuskog jezika publikovali su knjige i radove na stranim jezicima i aktuelizovali interesovanje za Srbiju i Srbe.
Od Berlinskog kongresa, diplomatsko-politički i finansijski krugovi francuskog društva pokazuju pojačanu potrebu za aktuelnim informacijama o Srbiji. Stoga u poslednjim decenijama 19. veka, pored dela istorijskog ili umetničkog karaktera o Srbiji i Srbima, kod francuskih autora političke i ekonomske teme dobijaju na značaju.
Krajem 19. veka prvobitno romantičarsko interesovanje francuskih intelektualnih i političkih krugova za srpsku književnost i srednjovekovnu istoriju zamenilo je interesovanje za savremene političke, društvene i ekonomske prilike na Balkanu u kontekstu međunarodnih odnosa i interesa Francuske.
– Pomenuto interesovanje francuskih intelektualaca uticalo je na definisanja stavova u francuskoj javnosti, a posredno i u uobličavanju francusko-srpskih odnosa – zaključila je Kolaković na kraju predavanja.
Ostavi komentar